Odaberite knjigu!


cijena 150 Kn

 



Ovaj banner možete
postaviti na
svoju stranicu

vrt

25. svibnja 2007.
Gospodarski ekološki proizvod ili plod izniknuo u raju?
Rajčica traži rajske uvjete uzgoja. Puno topline, puno svjetla i tlo bogato humusom. Stoga je upravo sada krajnji čas za njezino presađivanje iz sadnice u povrtnjak
Piše mr. sc. Vlasta RADOIČIĆ
Zahvaljujući kratkoj i blagoj zimi u ovo toplo proljetno doba na našim je tržnicama svakim danom sve veći izbor svježeg voća i povrća domaće proizvodnje. Mladi luk, rotkvice, salata, radič i druge vrste potiču kreativnost kako u gastronomiji tako i u obrocima u domaćinstvu. Sve više >tijelo pita salatu<. Opće je poznato da konzumiranjem povrća u svježem obliku u tijelo unosimo velike količine vitamina C te ostalih vitamina i minerala. Ipak, manje je poznato takvo povrće možebitno sadrži i štetne sastojke. Poglavito zato jer su kontrole zaostataka štetnih tvari u povrću s konvencionalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na tržnicama vrlo rijetke.
Današnji savjeti posvećeni su uzgoju rajčice, povrća koje je nezaobilazna namirnica kako u istarskoj prehrani tako i u ugostiteljstvu i industriji. Stoga nije neobično da i ekološki proizvedena rajčica sve više poprima gospodarski značaj. Možda uskoro na tržištu pronađemo istarsku >eko-šalšu<.

Info-blok

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva republike Hrvatske 2. veljače 2007. utvrdilo je nestašicu materijala za reprodukciju proizvedenog u ekološkoj poljoprivredi. Stoga se do 31. prosinca 2007. može koristiti materijal (sjeme i sadnice) dobiven konvencionalnim (uobičajenim) načinima. To je važno poljoprivrednicima koji su nakon analize tla startali s ekološkom proizvodnjom iz sjemenskog i/ili sadnog materijala najbližeg dobavljača, a odustali su od upisa u upisnik ekoloških proizvođača misleći da neće zadovoljiti zakon. Sad je prilika da se ponovno jave. Onima koje interesira kako će svoj ekološki proizvod plasirati, predlažemo da pogledaju na burzu poljoprivrednih proizvoda (www.tisup.mps.hr) ili se za pomoć obrate matičnoj udruzi.

Bio-smjernice

Obilje povrća domaće proizvodnje na našim tržnicama mami nas da povjerujemo kako je riječ o ekološkom proizvodu. Nažalost, ponuda kontroliranog ekološkog povrća tek je sporadična. Stoga je važno naglasiti da povrće na tržnici možebitno sadrži zaostatke kemikalija (pesticida, herbicida, teških metala), bilo ono domaće ili uvozno, jer je kontrola svježeg povrća s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva na tržnici samo povremena. Skloni smo to zanemariti razmišljajući da je domaće ipak domaće. Povrh toga, nerijetko vjerujemo (ili želimo vjerovati) prodavačima koji nam spretno plodove domaćeg uzgoja prodaju kao ekološke. To nije ni približno isto. Čak i kada su vrlo male količine umjetnog gnojiva i kemijskih sredstava koja se uporabljaju u tradicionalnom uzgoju, možebitni su zaostaci teško razgradivih spojeva u konačnom proizvodu, stoga se takvi proizvodi ne mogu poistovjetiti s ekološkim.
Ekološka proizvodnja ima točno definirana pravila. To je stalno kontrolirani sustav. Od polja pa sve do stola, a kontrola se osim uobičajenim analizama (Zakon o hrani), može utvrditi i kristalografski (mjerenje načina vezanja vode u plodu). Kod nas je još uvijek najčešća ipak organoleptička kontrola (izgleda, okusa, boje i mirisa ploda). Zato, poželite li okusiti razliku, potražite neke od sada već prekaljenih pojedinaca, poput Nenada i Mofarde (Pula), Steve (Rovinj), Helge (Umag) i drugih koji svoje ekološke proizvode prodaju na tržnici. Možda vam u otkrivanju punktova gdje još u Istri možete nabaviti ekološko povrće pomognu udruge, savjetnici, aktivisti i novinari. Bilo kako bilo, neka identitet proizvođača - samozatajnih pojedinaca koji uzgajaju za vlastite potrebe, ostane prikriven onoliko dugo koliko to oni sami žele.

Savjet 1 - rajčica/pomidor

Rajčica Lycopersicon lycopersicum L. jedna je od najčešće uzgajanih kultura u istarskim povrtnjacima, vjerojatno zbog svoje omiljenosti te nastojanja da se kao >rajski plod< (pommo d'oro, pomidor, paradiser, paradajz,.) nađe na jelovniku tijekom cijele godine. Slično je i s njezinim uzgojem, naime traži >rajske< uvjete: puno topline, puno svjetla i tlo bogato humusom. Stoga je upravo sada krajnji čas za njezino presađivanje iz sadnice u povrtnjak.

Savjet 2 - plodored

Iako rajčica podnosi uzastopne nasade (četiri do pet godina), dobar plodored u ekološkom uzgoju izuzetno je važan. Ipak, on se može prekinuti uzgojem salate glavatice, matovilca ili kolorabe u istoj godini. Ako se ne uzgajaju ozime kulture, preporučuje se sjetva zelene gnojidbe već pri kraju uzgoja. Kod sjetve na poljima dobre pretkulture su soja i različite žitarice, ali uljana repica i suncokret.

Savjet 3 - susjedi u povrtnjaku

Bez obzira na vrstu i sortu, rajčica (npr. postoji eko-sorta Rijk Zwann s hibridom Aromata) vrlo dobro raste u blizini bosiljka (i u šalši se dobro slažu), ali joj odgovara i nasad nevena (koji priječi napad sovice). U blizini luka, kupusa i mrkve rajčica će također dobro napredovati, dok će blizu komorača njezin uzgoj biti upitan.

Savjet 4 - hranjive tvari i gnojidba

U ekološkom uzgoju rajčice gnojidba se raspoređuje na više puta. Pretpostavimo da ste u jesen u povrtnjak dovezli zreli stajnjak (20 t/ha), dodali 200 kg/ha sirovog fosfata ili 400 kg/ha Thomasove drozge, te 140 kg/ha 50 posto kalijeve soli. Dovoljno je onda prilikom sadnje dodati razrijeđenu gnojovku (1:3). Vodite računa o toplini tla i prisutnosti vode. U daljnjoj vegetaciji prihranite je tek kad se zametnu prvi plodovi, te onda kada se pojave crveni plodovi.

Savjet 5 - zaštita

Odnosi se na ekološku zaštitu rajčice. Osim preventivnim mjerama koje uključuju odabir rezistentnih, udomaćenih sorti, preporučuje se zaštitu provesti i prevencijom protiv najčešće bolesti plemenjače (Phyophthora infestans). Gljivica uzročnik ove bolesti osim lišća (potrebno je skidati zaperke!) napada stabljiku, ali i plodove koji počinju truliti. Upotrijebite neki od preparata na bazi bakra poput: Kocide, Recopa, modre galice (3 kg/ha 2 puta), Bordoške juhe... Prevencija za pojavu druge učestale bolesti: pepelnice (Oidium lycopersicum) je sumpor. Dobrim se također pokazalo i tretiranje mlijekom ili uljem od komorača. Glas Istre

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre