kugluice za bor
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

 


vrt

TJEDNI SAVJETI
Slana zimnica - spoj tradicije i suvremenih postupaka

slana zimnica

Povijest nas uči da su naši stari racionalno postupali s hranom. Nastojali su očuvati svaki plod prirode, preraditi ga na jednostavan način da bi mu duže održali uporabljivost te ga tako mogli koristiti i zimi. Otuda potječe termin >zimnica<

Piše mr. sc. Vlasta RADOIČIĆ

Konačno je kiša natopila žednu zemlju pa je trava nekako opet zelena i mirisna. U povrtnjaku povrće mami da ga se ubere, no vlažna zemlja priječi nas u tom naumu. Priroda nam sama pokazuje pravilni put. Naime, ako bismo plodove ubrali odmah poslije kiše, zbog velike vlage oni bi djelovanjem mikroorganizama brzo istrunuli pa ih je uputno odmah konzumirati. Zato po povrće za zimnicu ne idite odmah u vrt. Pričekajte drugi sunčani dan pa plod u kojem se pod djelovanjem sunca stvara dodatna slatkoća uberite tek kad je zemlja suha. I pripremite zimnicu nekim od ekoloških (samo uz malo soli i mirodija) ili tradicijskih načina, koje vam navodimo u ovotjednom bio-kutiću.


Zimnica u vlastitoj režiji

Tradicionalna pa i ekološka zimnica priprema se upravo u ovo vrijeme. Zato ćemo vam u ovotjednim savjetima proširiti znanje o nekim možda pomalo zaboravljenim načinima pripreme slane zimnice, kao nastavak na članke u tjednom prilogu Dom Glasa Istre od 11. svibnja (uzgoj paprike) i 18. svibnja (uzgoj rajčice). Povijest nas uči da su naši stari racionalno postupali s hranom. Nastojali su očuvati svaki plod prirode, preraditi ga na jednostavan način da bi mu duže održali uporabljivost te ga tako mogli koristiti i zimi. Otuda potječe termin >zimnica<. Danas kad police trgovačkih centara mame velikim izborom raznovrsnih ukiseljenih ili slanih delicija ponekad nam se čini pravim izazovom krenuti u avanturu pripreme zimnice u vlastitoj režiji. Danas to sigurno nije ekonomski isplativo, naročito ako sirovine nabavljate od nekog drugog. Ipak, radost ukućana koji s užitkom (ponekad kriomice) koriste >mamin< kečap ili >noninu šalšu< ne može se mjeriti novcem.


Ekološka zimnica

Osnovna obilježja svake prerade u ekološkoj proizvodnji, pa tako i pripreme zimnice, jesu korištenje ekološki uzgojenih sirovina. One su već zbog samog procesa uzgoja zadržale vodu (vezana voda određuje se kristalografijom) i imaju u pravilu veću koncentraciju suhe tvari. Iako je dozvoljena uporaba velikog broja dodataka, ekološka se zimnica u pravilu pripravlja dodatkom kuhinjske (morske) soli i začina (lovor, papar, češnjak.). U posljednje vrijeme trend je i priprava ajvara - poput onog Zlatinog, kečapa obitelji Sever, umaka od povrća, pirea te duboko smrznutog povrća. Po hrvatskoj legislativi, u njihovoj je pripremi dozvoljena uporaba dodatka neekološkog podrijetla do 5 posto težinskog udjela. To su lecitin (naravno, ne iz genetski modificirane soje), kalijev klorid, kalcijev klorid, guar guma, karuba guma, agar, ksantan, nemodificirani škrob, limunska kiselina.


Dakle, dozvoljena je uporaba velikog broja dodatnih tvari, no to je ograničeno u skladu s dobrom proizvodnom praksom te važećim zakonima i propisima o proizvodnji namirnica. Trendovi pokazuju porast uporabe pomoćnih tvari i aditiva u ekološkoj preradi pa nas u svemu tome veseli što sve ove proizvode i dalje teško možete nabaviti u maloprodajnim lancima. Odabir je naravno na Vama. Mi predlažemo zimnicu kao spoj tradicije i suvremenih postupaka, načinjenu iz ekoloških sirovina uz minimalnu tehnološku obradu. Naime, tako se čuva nutritivna i energetska kvaliteta namirnica pa je i zimnica na neki način dio palete suvremene funkcionalne hrane. Hrane koja hrani i hrane koja liječi.


Savjet 1 - svježa paprika za zdravlje

Poput svakog drugog ploda prirode, i povrće u svom ishodnom, svježem stanju sadrži najveću količinu hranjivih tvari. Zato nastojite, bez obzira na zimnicu, što više koristiti svježu papriku (malo kalorija, nema kolesterola, puno karotenoida - antioksidansa). Naime, paprika je vrlo korisna osobama koje pate od arteroskleroze jer njezin sastojak citrin utječe na propusnost kapilara i čini ih elastičnima. Ona također potiče lučenje probavnih sokova te tako otvara apetit i poboljšava probavu. Svježu je možete držati do pet dana u hladnjaku.


Savjet 2 - punjene kisele paprike

Naši povrtnjaci u ovo doba obiluju kupusom i već dozrelim paprikama baburama pa vam savjetujemo da isprobate tradicionalni recept pripreme punjenih kiselih paprika. Opranim paprikama (10 komada) odrežite peteljku i uklonite sjemenke. Kupus naribajte, posolite i ostavite da malo odstoji (30 minuta). Zgnječite ga rukama da iz njega iscijedite višak vode i potom njime napunite paprike. Paprike složite u još tople staklenke stavljajući između njih malo papra, hrena i gorušice. Prokuhajte 2 l razrijeđenog octa s 10 dkg soli i 2 dkg šećera te vrućom smjesom zalijte paprike.


Savjet 3 - domaći kečap

Višak zrelih plodova rajčice možete preraditi u ukusan (djeci omiljen) kečap. Tri kilograma rajčice operite, narežite i kuhajte dok ne puste sok. Dodajte nasjeckanih 25 dkg grožđica, 3-4 režnja češnjaka i 2-3 klinčića te 10 dkg smeđeg šećera. Kuhajte dok se ne zgusne pa zatim propasirajte. Na svaki kilogram tako pripremljene mješavine dodajte 3 l octa i začine (sol i cimet) pa ponovno prokuhajte i još vruće ulijte u boce širokog grla (prethodno zagrijane). Na vrh svake dolijte malo ulja. Čuvajte na tamnom i suhom mjestu da kečap ne promijeni boju.


Savjet 4 - usoljena mljevena paprika

Jedan od davnih zaboravljenih recepata za pripremu zimnice je priprema usoljene mljevene paprike. Kilogram mesnatih crvenih paprika operite, izvadite sjemenke i sameljite (mlin za meso ili multipraktik), dodajte 25 dkg soli i ostavite u staklenoj posudi nekoliko sati. Nakon toga rasporedite u manje posudice. Na taj način sačuvali ste intenzivan miris pa paprikom zimi možete začiniti jelo (samo pazite, slano je!)
Recept za >noninu< šalšu nismo dali jer prevelika je konkurencija.




RECEPT ZA PRIPREMU AJVARA

Sastojci (za otprilike 4,5 kg ajvara)

 

  • 10 kg crvene rog paprike
  • 3 kg patlidžana
  • 2-4 ljuta feferona (po ukusu)
  • 2-3 žlice alkoholnog octa
  • 1-2 glavice češnjaka
  • 1 l + 2 dcl suncokretova ulja
  • sol po ukusu - otprilike 5 žlica, ali ne pretjerujte, postupno dodajte sol i pri svakom dodavanju kušajte

     

Priprema

  • Paprike operite i dobro osušite (po potrebi ih možete obrisati). Pecite ih u pećnici na 225° C (na rešetki ili velikom limu) ili na roštilju, dok kožica ne porumeni i počne se odvajati od paprike.
  • Izvadite paprike iz pećnice i pokrijte ih suhom čistom krpom, da bi se kožica kasnije lakše odvajala. Ostavite ih pokrivene otprilike pola sata, dok se ne ohlade. Potom paprike ogulite i očistite od sjemenki i peteljki.
  • U međuvremenu počnite peći patlidžane na istoj temperaturi kao i papriku. Ovisno o veličini peku se 30-40 minuta. Kad se ohlade, ogulite im kožu, pa ih zajedno s paprikom sameljite u stroju za mljevenje mesa ili u blenderu.
  • U velikoj posudi zagrijte 1 l ulja, pa dodajte smjesu paprike i patlidžana. Kuhajte 2-3 sata na umjerenoj vatri uz stalno miješanje, dok ajvar ne dobije gustoću kakvu želite. Pred kraj dodajte začine po želji.
  • Za spremanje ajvara najpraktičnije su staklenke s poklopcima na navoj. Prethodno oprane i osušene staklenke i poklopce sterilizirajte u pećnici - zagrijte je na 100° C, a oprane i suhe staklenke i poklopce ostavite u pećnici 15-20 minuta. Nakon toga staklenke odmah napunite vrućim ajvarom, a na vrhu ostavite prazan prostor otprilike 1 cm.
  • U posebnoj posudi ugrijte još 2 dl ulja, pa svaku staklenku ajvara prelijte vrelim uljem, toliko da prekrije ajvar i da nema dotoka zraka u smjesu.


Poklopcima zatvorite staklenke, pa ih zamotajte u stolnjak ili deku, stavite u kartonsku kutiju i ostavite da se postupno ohlade. Nakon 24 sata ajvar možete spremiti na hladnom i tamnom mjestu.

Ajvar se najčešće koristi kao namaz ili dodatak pečenom mesu, kobasicama, jelima s roštilja, a njime se mogu obogatiti i drugi umaci, variva i slično. (vecernji.hr)


Glas Istre / HIC.hr


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre