9. listopada 2007.
PRIRODA SE POBRINULA DA NEKE STABLAŠICE I GRMOVI NA JEDAN NAČIN KRASE LJETI, A NA DRUGI U JESEN I ZIMU
Lijepe, još ljepše u jesen
U nježnoj strukturi tkiva svakog lista postoji biljna boja klorofil koja daje svježe zelenu boju, a osim nje prisutni su i antocijani i flavonoidi koji su odgovorni za jesenske boje. Sva sreća da postoje jer nema ničega ljepšeg od raznolikosti i šarenila koje nam priroda može osigurati
Piše Tatjana MANDIĆ BULIĆ
Navikli smo da u proljeće izlazimo u prirodu i uživamo u blagodatima prvog proljetnog sunca, pjevu ptica ili tek propupaloj grančici trešnje. Valjda zato što duga i turobna zima ostavi u nama trag, pa smo pomalo umorni od sjedenja u foteljama i gledanja u televizor. I onda, kada proljeće dođe, gotovo nas ništa ne može spriječiti da poslušamo unutarnji glas i pohitamo u prirodu.
Ujesen je situacija nešto drugačija. Pomalo umorni od toplog ljeta jedva čekamo da ostanemo u okrilju vlastitog doma i uživamo u pucketanju vatre iz peći na drva. Zatvorimo se u svoje domove, a samo poneka popodneva provedemo u šetnji. I dok nas jesensko sunce miluje i mami, primjećujemo promjene u prirodi. Prekrasne slike pejzaža, kolorit listova listopadnih vrsta, cijelu paletu od zelene preko narančaste i crvene do žute.

Šareni istarski slajdovi
Poseban je doživljaj voziti se vijugavim istarskim cestama kroz središnju Istru uživajući u svakom novom slajdu. Prostrani istarski vinogradi nakon berbe poprime svu raskoš boja, bijele sorte žuto-zelene nijanse, a crvene sorte od narančaste do crvene. Ako nemamo vremena ili mogućnosti za cjelodnevne izlete, dovoljno je da kroz prozorsko okno povirimo u svoj ili susjedov vrt pa da budemo svjedoci nekog čudesnog trenutka. Mnoge od vrsta koje smo već spominjali u ovim prilozima najljepše su upravo u jesen.
Boje utječu na sve razine čovjekovog bića. Budući da čovjek preko 80 posto svih podražaja dobiva vizualnim putem, to je uloga boja u kreiranju prostora veća. Tako će dominacija plave i zelene boje u nama izazvati osjećaj hladnoće i svježine, a nijanse žute, narančaste i crvene topline. Slijedeći navedeno, ako želimo da se sjedeći u svom vrtu osvježimo za sparnih ljetnih dana, odabrat ćemo uglavnom vrste kojima dominira plava ili zelena te bijela boja, koja asocira na snijeg i time na hladnoću. U vlažnim jesenskim danima, a o zimi da ne govorimo, bit će dobrodošla boja cvijeta i lista u žutim, narančastim i crvenim tonovima. Stoga se valjda i priroda pobrinula da baš u jesen lišće mijenja boju iz zelene u žutu i crvenu.


Cvjetni trikovi
Također, ukoliko ste vlasnici malog vrtnog kutka, a željeli biste da izgleda prostrano kao da imate ladanjski vrt, posadite bilje pretežno hladnih boja. Tako ćete dobiti dojam udaljavanja i perspektive. Naprotiv, ako želite neki detalj u vrtu približiti, pobrinite se da u prvom planu budu posađene vrste s cvjetovima i/ili lišćem toplih boja. S ovima, pogotovo crvenom, ne valja pretjerivati na malim površinama jer ćete umjesto dojma vedrine dobiti dojam agresivnosti.
Kao što smo već govorili, biljke u vrtu ne sadimo samo zbog ljepote i boje cvijeta, već i zbog listova i plodova. Sve biljke možemo grupirati u nekoliko skupina s obzirom na svojstva zbog kojih ih sadimo. Osim zelene boje iglica u četinjača, sve češće, zahvaljujući genetici, imamo priliku upoznati vrste plavičastih ili žutih boja iglica. Tako su vrlo lijepi plavo-zeleni i srebrnasti kultivari pačempresa (Chamaecyparis lawsoniana) - Allumii, Fraseri, Argenta, Glauca, Glauca elegans i sl. Njegovi žuti i bijelo-šareni kultivari daju nam mogućnost stvaranja sasvim novog doživljaja. Tako imamo pačempres s nazivom kultivara: Allumigold, Aurea, Elegantissima, Lanei, Argentovariegata, Nivea.
Osim četinjača nerijetko se koriste i druge zimzelene i listopadne vrste koje imaju višebojno lišće. Tako su, na primjer, vrlo zanimljivi javor pajevac (Acer negundo Flamingo i A. negundo Variegato), s treperavim ružičasto-bijelim i bijelo-zelenim listovima, kao i kultivari Acer palmatum, nezaobilazni kada nam je potrebno crvene boje u prostoru. Tada rado koristimo i crvenolisnu šljivu Prunus cerassifera Pissardi, kao i kultivare Cottinus coggygria.
U našem podneblju vrlo dobro uspijevaju i stvaraju prelijep efekt sve vrste i kultivari drena kao npr. kultivari Cornus alba i Cornus controversa, koji imaju nasuprotne bijelo obrubljene listove. Cornus mas ujesen će obojiti svoje listove u živo crvenu boju i tada ćemo ga lako zamijetiti i u prirodnoj vegetaciji našeg podneblja. Viburnum x burkoodi je vrlo lijepa zimzelena vrsta intenzivno zelenog mladog lišća s lica, a s naličja tamnocrvene boje. Pittosporum tobira Variegatum je vrlo zahvalan i lijep visok grm sjajnih zelenih listova s bijelim rubom koji možemo sresti i u našim parkovima, kao i kalinu žutog ruba lista Ligustrum ovalifolium Aureum, koja će dati lijepu šarenolisnu živu ogradu.

Bogatstvo zelenih nijansi

Od listopadnih grmova lijepog ukrasnog cvijeta spomenut ću Weigela florida, koja je zbog svojih zeleno-bijelih listova lijepa i nakon cvatnje, a šarenolisna hortenzija Hydrangea macrophylla Maculata bijelim rubovima zelenog lista oživjet će sjenoviti kutak. Ljeti prekrasna lagestremija dok cvate jednako je lijepa u jesen kada listovi poprime intenzivno narančasto-crvenu boju. Listovi penjačica divlje lozice imaju cijelu jesensku paletu boja, od zelene do tamnocrvene. Poznat i s botaničkog i sa zdravstvenog aspekta, Ginkgo biloba vrlo je lijepa biljka baš u jesen kada njeni lepezasti listovi poprime žuto-narančastu boju.
Kada rezimiramo sve navedeno, možemo zaključiti da priroda nije monotono zelena. Ona dominira, ali postoje mnogobrojne nijanse i transformacije iz jedne boje u drugu. U stvari, u nježnoj strukturi tkiva svakog lista postoji biljna boja klorofil koja daje svježe zelenu boju, ali osim nje prisutni su i antocijani i flavonoidi koji su odgovorni upravo za ove jesenske boje. I sva sreća da postoje jer nema ničega ljepšeg od sve raznolikosti i šarenila koje nam priroda može osigurati. Pred nama je nekoliko tmurnih i monotonih mjeseci kada će boje u prirodi biti sve manje prisutne. Iskoristimo još poneki lijepi jesenski dan za šetnju gradskim parkovima dok nam pod nogama šuška otpalo lišće. Doživimo ovaj prirodni smiraj svim osjetilima i sačuvajmo uspomene na njega do sljedećeg proljeća.

. Glas Istre

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre