 | ||||||||||||
 | ||||||||||||
 |
|
 | ||||||||||
| ||||||||||||
|
|
 | |||||||||||
3. prosinca 2007. Piše mr. sc. Vlasta RADOIČIĆ Skori nas dolazak zime upozorava da je posljednji trenutak za intervencije na polju. Ovogodišnji bogati jesenski urod glavni je razlog što smo savjete u posljednjim tjednima usmjerili na preradu plodova u zimnicu, pa smo se kalendarski previše udaljili od radova u bazičnoj biljnoj proizvodnji (ozime su kulture već zasijane). Zato ćemo u ciklusu koji slijedi usredotočiti misli i savjete na ekološko ratarstvo kao dio sustava ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Budući da ratarstvo obuhvaća uzgoj brojnih kultura koje su osnovna hrana ljudi u cijelom svijetu (pšenica, kukuruz, riža, krumpir...), naći ćemo malo mjesta i za pokoji savjet iz gastronomije.Tema tjedna - ekološko ratarstvo Budući da je ratarstvo vrlo važna grana biljne proizvodnje, a zelene su biljke izvor života na zemlji, jer fotosintezom proizvode hranu, nerijetko je upravo ova grana poljoprivrede u sustavu ekološke proizvodnje početna stepenica, također i okosnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi ekološkom proizvodnjom. U ratarske kulture ubrajamo one koje su osnovica ljudske (i stočne) prehrane, poput žitarica (pšenica, zob, raž, ječam, titikala), okapavina (krumpir, repa...), uljarica (lan, uljana repica...) i leguminoza (grašak, bob...).Njihova je uloga višenamjenska: sirovina su za ljudsku prehranu (brašno, kruh, ulje, pivo, bezalkoholna pića...), za krmne smjese/stočnu hranu, izvor stelje/slame za uzgoj životinja i za malčiranje, kao i baze za izradu krovova i ekoloških kuća. To ratarske kulture čini nezaobilaznim segmentom svakog uspješnog ekološkog gospodarstva. Zato ovaj tjedan počinjemo opet s malo više teorije. Bio-smjernice - ekološki pristup ratarstvu Poput svih ostalih grana ekološke biljne proizvodnje i ekološko ratarstvo točno je definirano hrvatskom zakonskom regulativom, a osobito pravilnikom o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda. Temeljeći se na načelima očuvanja biološke raznovrsnosti, očuvanja plodnosti tla, zaštite okoliša, zaštite zdravlja i života ljudi u uzgoju ratarskih kultura ekološkim načinima, potrebno je prvenstveno sve dobro i racionalno planirati: odabrati dobar plodored, adekvatno sjeme, minimalizirati obradu tla, pravilno gnojiti, koristiti ekološka sredstva za zaštitu bilja, pravilno preraditi sirovinu ekološkim tehnologijama, skladištiti ekološkim načinima i pakirati finalni proizvod u ekološki prihvatljivu ambalažu.Čini se da nema kraja. Ipak, prisjetimo li se da je jedan od ciljeva ekološke proizvodnje hrana visoke kakvoće, funkcionalna hrana (koja je ujedno i lijek), pažljiv uzgoj sirovina radi izbjegavanja grešaka koje se nikako kasnije ne mogu ispraviti vrlo je bitan za zdravlje ljudi (i životinja). Zato neka ovotjedni savjeti budu samo uvod u obilje informacija koje ćemo vam malo po malo pokušati proslijediti. Savjet 1 - zimsko zaoravanje Savjetujemo da poput krtica (oduvijek se zna da je zemlja s krtičnjacima dobra za sjetvu) površinski preorete zemlju i ostavite da otvorena dočeka zimu. Prirodni tijek tvari i energije pobrinut će se da zemlja u proljeće bude dobrog stanja.Savjet 2 - zelena gnojidba U odabiru ekološki pravilnog plodoreda za uzgoj žitarica uvijek je dobro dio oranica zasijati nekom od kultura zelene gnojidbe. Mahunarke (leguminoze) mogu primjerice na sebe fiksirati dušik iz zraka i unositi ga u tlo. Povrh toga nakon lupine i graška u tlu raste sadržaj kalcija. Kulture pak poput različka povećavaju sadržaj fosfora u tlu, dok facelija i kukolj povećavaju sadržaj kalija. Biljke koje prezime u pravilu se pokose još zelene, a zatim se zaoru u tlo. Na taj se način povećava i ukupni sadržaj organske tvari u tlu (potiče život i plodnost).Savjet 3 - plodored U ekološkom ratarstvu (financijski učinak možete očekivati tek u trećoj godini) obratite posebnu pažnju na plodored. Primjerice krumpir možete saditi svake treće godine, a najbolja pretkultura su mu žitarice. Nakon krumpira na takvim oranicama može uzgajati gotovo sve (osim duhana) i to bez agresivnih agrotehničkih zahvata. Ukoliko pak uzgajate žitarice, najbolja pretkultura je grašak.Savjet 4 - sortiment Pažljivo čitajte deklaracije i pazite da sjeme nije genetski modificiranog podrijetla. Domaći dobavljači često su provjereniji od uvoznih, što još uvijek ne znači i da su bolji. Zasigurno nećete pogriješiti ako se odlučite za pšenicu Jošt-sjemena i to za krušne vrste divana, cerera i koledana. No koji god da sjemenski materijal odaberete, neka bude ekološkog podrijetla.Savjet 5 - čaj od kamilice za klijanje Ublažavanje stresa ne bi trebalo biti biljkama strano. Zato preporučujemo namakati sjeme u biljnim čajevima 12 sati (preko noći) prije sjetve. Primjerice 120 g osušene kamilice kratko prokuhamo u dvije litre vode. Ostavimo hladiti i pomiješamo s osam litara vode. Takav pripravak, osim što inicira proklijavanje (u kojem namačemo sjeme), dakle stimulira, istodobno djeluje i fungicidno.Mada se kaže da ekološko ratarstvo donosi prihod tek u trećoj godini, budite odvažni. Omogućujući tlu nesmetano odvijanje prirodnih procesa uspostavit će se prirodna ravnoteža, a time će postupno porasti i njegova plodnost. To drugim riječima znači iz godine u godinu sve manje vanjskih inputa, odnosno manje financijskih izdataka. Budući da je blagostanje nekako uvijek povezano upravo s ratarskim kulturama (najčešće ipak s kruhom kao najcjenjenijim finalnim proizvodom), slijedeći ekološke principe u uzgoju žitarica na pravom ste putu.
|
||||||||||||
| ||||||||||||
|
| ||||||||||||
Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved. Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited. Croatian Information Centre - Service Agreements Contact Croatian Information Centre | ||||||||||||
