3. prosinca 2007.
TJEDNI SAVJETI O BIO-PROIZVODNJI
Povratak na oranice
U ratarske kulture ubrajamo one koje su osnovica ljudske (i stočne) prehrane, poput žitarica (pšenica, zob, raž, ječam, titikala), okapavina (krumpir, repa...), uljarica (lan, uljana repica...) i leguminoza (grašak, bob...)

Piše mr. sc. Vlasta RADOIČIĆ

Skori nas dolazak zime upozorava da je posljednji trenutak za intervencije na polju. Ovogodišnji bogati jesenski urod glavni je razlog što smo savjete u posljednjim tjednima usmjerili na preradu plodova u zimnicu, pa smo se kalendarski previše udaljili od radova u bazičnoj biljnoj proizvodnji (ozime su kulture već zasijane). Zato ćemo u ciklusu koji slijedi usredotočiti misli i savjete na ekološko ratarstvo kao dio sustava ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Budući da ratarstvo obuhvaća uzgoj brojnih kultura koje su osnovna hrana ljudi u cijelom svijetu (pšenica, kukuruz, riža, krumpir...), naći ćemo malo mjesta i za pokoji savjet iz gastronomije.

Tema tjedna - ekološko ratarstvo

Budući da je ratarstvo vrlo važna grana biljne proizvodnje, a zelene su biljke izvor života na zemlji, jer fotosintezom proizvode hranu, nerijetko je upravo ova grana poljoprivrede u sustavu ekološke proizvodnje početna stepenica, također i okosnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi ekološkom proizvodnjom. U ratarske kulture ubrajamo one koje su osnovica ljudske (i stočne) prehrane, poput žitarica (pšenica, zob, raž, ječam, titikala), okapavina (krumpir, repa...), uljarica (lan, uljana repica...) i leguminoza (grašak, bob...).
Njihova je uloga višenamjenska: sirovina su za ljudsku prehranu (brašno, kruh, ulje, pivo, bezalkoholna pića...), za krmne smjese/stočnu hranu, izvor stelje/slame za uzgoj životinja i za malčiranje, kao i baze za izradu krovova i ekoloških kuća. To ratarske kulture čini nezaobilaznim segmentom svakog uspješnog ekološkog gospodarstva. Zato ovaj tjedan počinjemo opet s malo više teorije.

Bio-smjernice - ekološki pristup ratarstvu

Poput svih ostalih grana ekološke biljne proizvodnje i ekološko ratarstvo točno je definirano hrvatskom zakonskom regulativom, a osobito pravilnikom o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda. Temeljeći se na načelima očuvanja biološke raznovrsnosti, očuvanja plodnosti tla, zaštite okoliša, zaštite zdravlja i života ljudi u uzgoju ratarskih kultura ekološkim načinima, potrebno je prvenstveno sve dobro i racionalno planirati: odabrati dobar plodored, adekvatno sjeme, minimalizirati obradu tla, pravilno gnojiti, koristiti ekološka sredstva za zaštitu bilja, pravilno preraditi sirovinu ekološkim tehnologijama, skladištiti ekološkim načinima i pakirati finalni proizvod u ekološki prihvatljivu ambalažu.
Čini se da nema kraja. Ipak, prisjetimo li se da je jedan od ciljeva ekološke proizvodnje hrana visoke kakvoće, funkcionalna hrana (koja je ujedno i lijek), pažljiv uzgoj sirovina radi izbjegavanja grešaka koje se nikako kasnije ne mogu ispraviti vrlo je bitan za zdravlje ljudi (i životinja). Zato neka ovotjedni savjeti budu samo uvod u obilje informacija koje ćemo vam malo po malo pokušati proslijediti.

Savjet 1 - zimsko zaoravanje

Savjetujemo da poput krtica (oduvijek se zna da je zemlja s krtičnjacima dobra za sjetvu) površinski preorete zemlju i ostavite da otvorena dočeka zimu. Prirodni tijek tvari i energije pobrinut će se da zemlja u proljeće bude dobrog stanja.

Savjet 2 - zelena gnojidba

U odabiru ekološki pravilnog plodoreda za uzgoj žitarica uvijek je dobro dio oranica zasijati nekom od kultura zelene gnojidbe. Mahunarke (leguminoze) mogu primjerice na sebe fiksirati dušik iz zraka i unositi ga u tlo. Povrh toga nakon lupine i graška u tlu raste sadržaj kalcija. Kulture pak poput različka povećavaju sadržaj fosfora u tlu, dok facelija i kukolj povećavaju sadržaj kalija. Biljke koje prezime u pravilu se pokose još zelene, a zatim se zaoru u tlo. Na taj se način povećava i ukupni sadržaj organske tvari u tlu (potiče život i plodnost).

Savjet 3 - plodored

U ekološkom ratarstvu (financijski učinak možete očekivati tek u trećoj godini) obratite posebnu pažnju na plodored. Primjerice krumpir možete saditi svake treće godine, a najbolja pretkultura su mu žitarice. Nakon krumpira na takvim oranicama može uzgajati gotovo sve (osim duhana) i to bez agresivnih agrotehničkih zahvata. Ukoliko pak uzgajate žitarice, najbolja pretkultura je grašak.

Savjet 4 - sortiment

Pažljivo čitajte deklaracije i pazite da sjeme nije genetski modificiranog podrijetla. Domaći dobavljači često su provjereniji od uvoznih, što još uvijek ne znači i da su bolji. Zasigurno nećete pogriješiti ako se odlučite za pšenicu Jošt-sjemena i to za krušne vrste divana, cerera i koledana. No koji god da sjemenski materijal odaberete, neka bude ekološkog podrijetla.

Savjet 5 - čaj od kamilice za klijanje

Ublažavanje stresa ne bi trebalo biti biljkama strano. Zato preporučujemo namakati sjeme u biljnim čajevima 12 sati (preko noći) prije sjetve. Primjerice 120 g osušene kamilice kratko prokuhamo u dvije litre vode. Ostavimo hladiti i pomiješamo s osam litara vode. Takav pripravak, osim što inicira proklijavanje (u kojem namačemo sjeme), dakle stimulira, istodobno djeluje i fungicidno.
Mada se kaže da ekološko ratarstvo donosi prihod tek u trećoj godini, budite odvažni. Omogućujući tlu nesmetano odvijanje prirodnih procesa uspostavit će se prirodna ravnoteža, a time će postupno porasti i njegova plodnost. To drugim riječima znači iz godine u godinu sve manje vanjskih inputa, odnosno manje financijskih izdataka. Budući da je blagostanje nekako uvijek povezano upravo s ratarskim kulturama (najčešće ipak s kruhom kao najcjenjenijim finalnim proizvodom), slijedeći ekološke principe u uzgoju žitarica na pravom ste putu.



Glas Istre

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre