18. siječnja 2008.
RADOVI U VRTU TIJEKOM TMURNIH SIJEČANJSKIH DANA
Priprema za proljetno uređenje
U vrtu se tijekom ovoga razdoblja uglavnom radi u napadu dobrog raspoloženja ili to može biti učinkovita borba protiv suvišnih kilograma kao posljedice bogate trpeze. Kako u prirodi uglavnom vrijedi ona >kako smo sijali, tako ćemo i žeti<, moramo se pobrinuti da radovi u vrtu imaju svoj kontinuitet
Piše Tatjana MANDIĆ BULIĆ

Zima je po kalendaru u punom jeku što se ne bi moglo reći za temperature koje vladaju. Prije sliči na otužnu jesen, nego na zimske mjesece. Šetnja uz more ili kroz obližnji šumarak može dati dobre rezultate u podizanju općeg raspoloženja. I naš vrt izgleda pomalo otužno. Poneka kapljica rose zablista u duginim bojama na golim granama i unese tračak radosti. I to je sve. Ljudi su zamišljeni i umorni od nedavnih fešti. Nekako je sve letargično i usporeno.

Radovi u vrtu u ove siječanjske dane obavljaju se uglavnom u napadu dobrog raspoloženja ili kao učinkovita borba protiv suvišnih kilograma kao posljedica bogate trpeze. Kako u prirodi uglavnom vrijedi ona >kako smo sijali, tako ćemo i žeti<, moramo se pobrinuti da radovi u vrtu imaju svoj kontinuitet.

U prijevodu možemo reći da pripremimo tlo za sadnju bilja, tako će ono bogato cvjetati odnosno plodonositi. Ovi su dani upravo idealni za pripremu tla gnojidbom, prekopavanjem, štihanjem, pljevljenjem. Ovim aktivnostima utječemo ne samo na mehanička, već i na biološka i kemijska svojstva tla koja moraju biti optimalna ukoliko želimo optimalan rezultat.

Kada i zašto intervenirati, a kada stvari prepustiti prirodi?

Danas je uvriježeno mišljenje da je sve biljke potrebno dobro gnojiti ukoliko želimo da zdravo i lijepo izgledaju. Počevši od pelargonija na balkonu pa do salate u vrtu. Jedan dio nas ipak navija za organsku, tj. prirodnu poljoprivredu tako da mnogi pribjegavaju isključivo uzgoju od boga danom. Gdje je mjera? Kada i zašto intervenirati, a kada stvari prepustiti prirodi? U svakom slučaju, najvažnije je što očekujemo. Ukoliko su to rezultati poput onih u Guinnessovoj knjizi rekorda, onda ćemo sigurno morati posegnuti za modernim rješenjima i raznim pomagalima. Počevši od gnojidbe do zaštite.

Ako u vrtu imamo nekoliko stabala voćaka i očekujemo plantažni urod, potrebno je ozbiljno prionuti na posao. Treba napraviti ozbiljnu analizu tla kako bismo bili sigurni da nećemo u nečemu pogriješiti. Gnojidba >od oka< nije preporučljiva i može imati višestruke posljedice, a nepotrebno si stvaramo dodatne troškove. Stoga savjetujem analizu tla u nekom od ovlaštenih laboratorija čiji će nam rezultati dati točan >recept< kako i kada gnojiti.

Odrediti namjenu vrta

Uzimanje uzoraka za analizu je ozbiljan posao i samo ako uzorkovanju pristupimo stručno možemo biti sigurni da će rezultati pokazati pravu sliku. Ne bi bilo loše da svatko od nas prije formiranja vrta odluči za koju će ga namjenu uglavnom koristiti. Ukoliko ćemo tu uzgojiti prvoklasni travnjak, svakako će opskrbljenost hranjivima morati biti drugačija nego u slučaju kada je riječ o klasičnom povrtlarenju i uzgoju raznih povrtnih vrsta. Kod voćaka je situacija nešto drugačija.

Budući da voćke formiraju većinu korijenovog sustava na dubini od oko 50 cm i dublje, uzorke za analizu treba uzeti i na toj dubini. To otežava ispravno uzimanje uzoraka, ali je ono neophodno radi dobivanja prave opskrbljenosti hranjivima u zoni korijena. Zato u tom slučaju obično koristimo pedološku sondu.

U nedostatku iste možemo pribjeći ručnom iskopu oštrim i dugim predmetom ili iskopom dublje rupe, ali moramo računati na manja odstupanja u preciznosti analize. Uzorke uzimamo na desetak ili više mjesta ovisno o veličini vrta slučajnim odabirom te ih izmiješamo. Uzorak mješavine daje se na analizu. Za sjetvu trave dovoljan nam je uzorak na dubini od 10 do 30 cm koji se uzima zasijecanjem oštrim nožem.

Ljetnice preferiraju blago kisela tla

Na isti se način uzima uzorak i za povrtne kulture. Ovako pripremljen šalje se na analizu uz, naravno, sve ostale podatke koji su bitni za davanje pravog stanja. U kontaktu sa stručnjacima instituta ili laboratorija, dobit ćete precizne informacije što treba u kojem slučaju naglasiti (npr. mjesto uzorkovanja, kultura koja se uzgaja ili se namjerava uzgajati, dubina uzorkovanja, prethodna gnojidba i sl.).

Nakon određenog vremena i po dobivenoj analizi moći ćete prilično sigurno kvalitetno pripremiti tlo za sadnju ili sjetvu. Analizom tla doznajemo kolika je kiselost tla (pH) koja je vrlo važna jer neke biljke vole kisela, neke neutralna, a neke kisela tla. Za travnjake našeg podneblja kao i mnoge ljetnice općenito možemo reći da preferiraju blago kisela tla.

Bitna nam je i ukupna organska tvar, humus te struktura tla što već spada u mehanička svojstva. Određuju se i ukupni karbonati te fiziološki aktivni dušik, fosfor i kalij.

Analiza tla će reći da li tlo oskudijeva u hranjivima ili ga ima u suvišku jer je i to moguće, kao i u kojem je obliku hranjivo. Jer, moguće je i da se određeni element nalazi u dovoljnoj mjeri u tlu, ali u obliku u kojem ga biljka ne može koristiti. Elementi koje biljka treba u većoj mjeri nazivaju se makrohranjivima i ona se najviše koriste.

To su dušik, fosfor i kalij ili skraćeno NPK što je kratica za najkorištenije gnojivo. Ovisno o namjeni, može se dobiti u nekoliko omjera pa je uobičajen naziv sedmica, četrnaestica, dvadesetjedinica i sl., što označava omjer dušika prema ostalim hranjivima.

Koristiti gnojivo s većim sadržajem dušika

Kada biljku prihranjujemo tijekom vegetacije, uputno je koristiti gnojiva s većim sadržajem dušika za bujniji rast, a kada biljke pripremamo za zimu, dobar izbor su gnojiva s više kalija koja će biljci osigurati dobru podlogu za prezimljavanje.

Urea je, također, dušično gnojivo, ali s vrlo velikim sadržajem dušika (46 posto), pa je koristimo u periodu intenzivnog rasta.

U nedostatku hranjiva, biljka reagira raznim simptomima od žućenja listova do nekrotiziranja i potpune defolijacije (otpadanja lista), uvrtanjem lista, stvaranjem tamnijih i svjetlijih pjega i dr. Rast i razvoj je ometen, stvaraju se skraćeni i deformirani izbojci, onemogućena je oplodnja i sl. Determiniranjem simptoma možemo također ustanoviti manjak pojedinog hranjiva i reagirati, ali za to treba iskustvo i znanje.

Osim ovih makrohranjiva, za biljku su važna i mikrohranjiva koja, iako se tako zovu, nisu ništa manje važna od prvih. Radi se, naime, o hranjivima koja su biljci potrebna u tragovima (dakle u vrlo malim količinama), ali su ipak neophodna pogotovo za bogato plodonošenje. To su olovo, bakar, cink, mangan, željezo, sumpor, molibden, magnezij i dr. Njihov nedostatak najčešće utječe na stvaranje generativnog dijela biljke, dakle cvijeta i kasnije ploda.

Nakon svega iznesenog možemo zaključiti da je gnojidbi po receptu malo ovoga, malo onoga odavno prošlo vrijeme i da samo ozbiljnim angažiranjem na poboljšanju uvjeta u kojima rastu naše biljke možemo očekivati i dobiti najbolje od njih. Pravilnom pripremom tla već kod same sadnje, dodavanjem pravog supstrata u jamu za sadnju kao i naknadnom gnojidbom omogućavamo pravilan rast i razvoj biljke, cvatnju i plodonošenje te olakšavamo borbu s bolestima i štetnicima jer imamo zdrave i otporne biljke. (Glas Istre)

 



  Isprintaj Proslijedi  
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre