HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/

 

ORGANSKI OTPAD
Od smeća do cvijeća


kompost
Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka u plodni humus. Iz organskog otpada nastaju vrijedne tvari koje poboljšavaju strukturu tla, omogućavaju bolje zadržavanje vlage, poboljšavaju prozračnost tla, povećavaju njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na štetnike i bolesti


Piše Tatjana MANDIĆ BULIĆ
Organski otpad čini više od trećine ukupnog otpada u kućanstvu. Budući da to nije otpad u pravom smislu te riječi, pisat ćemo o njegovom pravilnom i korisnom zbrinjavanju te pretvaranju u kompost. U organski otpad ubrajamo sav biorazgradivi otpad koji čine ostaci voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, biljni ostaci iz vrta i sl. Kako upravo u ovo doba godine imamo najviše otpada iz vrta, sada je pravi trenutak da se pobrinemo za njegovo pravilno zbrinjavanje.

Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka u plodni humus. Iz takvog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, omogućavaju bolje zadržavanje vlage, poboljšavaju prozračnost tla, povećavaju njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na štetnike i bolesti. Kompostirati možemo tijekom cijele godine. Optimalna aktivnost mikroorganizama veća je u toplom dijelu godine i tada kompostnu hrpu moramo redovito zalijevati i štititi od isušivanja te provjeravati njenu vlažnost. U zimskim mjesecima hrpu štitimo od hladnoće. Kompostiranjem se pridružujemo prirodnom ciklusu kruženja tvari u prirodi. Sudjelujemo u rješavanju problema otpada i pridonosimo smanjenju njegovog volumena, troškova odlaganja, onečišćenja tla, vode i zraka te povećavamo kvalitetu tla i okoliša.


Što odlagati na kompostnu hrpu


U proljeće, prije intenzivnog rasta biljaka, kompost pospemo po tlu i lagano izmiješamo s površinskim slojem zemlje. Kompost ne voli duboko ukopavanje. Ako ga koristimo za uzgoj lončanica i balkonskog cvijeća, optimalan omjer je pola komposta pola vrtne zemlje ili one postojeće iz lonca. Kompost možemo dodavati tijekom cijele godine. Količina koju dodajemo ovisi o vrsti bilja. Različite vrste imaju različite potrebe za hranjivim tvarima.
U kompostnu hrpu idu: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja, sitno granje, ostaci voća i povrća, kore od krumpira, agruma, ljuske jaja, talog kave, životinjska dlaka i perje, papir u malim količinama, pepeo. Ne preporuča se odlagati organske otpatke koji se teško razgrađuju, kao npr. plutene čepove, ljuske oraha, češere, kosti.
Na kompostnu hrpu ne smijemo odlagati: osjemenjeni korov, lišće oraha, bolesne biljke, ostatke kuhanih jela, meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopise, pelene i pseći izmet, ostatke duhana, stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu te bojano drvo i stiropor.


Idealni komposter

Idealno mjesto za kompostiranje može biti svaka ograđena površina ili ona u posebnim posudama - komposterima. Najjednostavniji način slaganja je na hrpu koja ne bi trebala biti viša od 1-1,5 metara i toliko široka, a dužina se prilagođava količini materijala za kompostiranje. Ukoliko imamo manju površinu vrta, urednije će izgledati posuda za spremanje komposta. Takav se komposter može držati i na balkonu ili terasi, u nedostatku vrta, pa takvim supstratom možemo prihranjivati balkonsko cvijeće.
Ako pravimo kompost koristeći najstariji način, onda je dobro odmah planirati dvije hrpe - jednu za odlaganje neprerađenog otpada i jednu za zreli kompost. Ovome treba dodati još dio za odlaganje lišća, grančica i drugog otpada iz vrta. Za tako organizirano kompostište potrebna su minimalno četiri četvorna metra. Na pripremnoj hrpi skupljamo zalihe otpada iz vrta, usitnimo ga i dodajemo ga hrpi s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlažnost i poboljšavamo strukturu otpada. Smjesu kuhinjskog i vrtnog otpada pospemo s malo gašenog vapna i pokrijemo tankim slojem zemlje da bi neutralizirali mirise. Hrpu povremeno prozračujemo vilama.

Nakon tri mjeseca ovakvog tretmana hrpa je dozrjela i može se koristiti u oplemenjivanju vaših biljčica. Redovito provjeravamo njenu vlažnost te je, po potrebi, pokrijemo da bi je zaštitili od previše vlage ili isušivanja. Ovisno o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav, temperatura) nakon šest do 12 mjeseci nastaje kompost - prirodno bio-hranjivo.

Zreli kompost je jednolikog izgleda. U njemu se više ne prepoznaju izvorni sastojci od kojih je nastao. Ne zaudara, dapače, miriše na šumsku zemlju. Tamnosmeđe je do crne boje. Da bismo bili sasvim sigurni da je zreo, možemo napraviti jednostavan test. U manju zdjelicu stavimo malo komposta, toliko da pokrije dno, te zasijemo neko brzoklijajuće sjeme (salata, mrkva, peršin). Ostavimo na svjetlom mjestu nekoliko dana te održavamo vlažnost redovitim špricanjem. Ako sjeme nikne ravnomjerno i biljčice su pravilnog i zdravog rasta, kompost je zreo. Ako nisu niknule ili je rast nepravilan, a biljčice ne izgledaju zdravo, kompostu treba još dozrijevanja.


Kompostiranje počinje u kuhinji

Nezreo kompost nije tamne boje, kiselog je mirisa i u njemu se još nalaze ostaci lakše i teže razgradivih sastojaka te mora odležati još neko vrijeme. Takav kompost preokrenemo i prozračimo te pustimo da dozrijeva.

Kompostiranje kao proces počinje već u kuhinji gdje se prikuplja bio-otpad. Za uspješno kompostiranje treba se pridržavati nekih pravila. Ostatke prikupljamo u plastičnoj posudi koju praznimo svakodnevno. Neka budu što sitnije izrezani jer će tako proces kompostiranja brže teći. Ljuske jaja zgnječimo, a mokre otpatke ocijedimo. Posudu ne pokrivamo i ne držimo na suncu da bismo izbjegli stvaranje neugodnih mirisa. Otpad iz vrta - pokošenu travu, raširimo u tankom sloju da se prosuši, a usitnjeno granje, drvenaste ostatke i suho lišće skupljamo odvojeno.

Da bi mikroorganizmi mogli djelovati, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Zeleni mekani bio-otpad bogatiji je dušikom i hranjiviji je, a suhi ugljikom i nije hranjiv. Bio-otpad bogat dušikom je onaj kuhinjski i vrtni, a onaj bogat ugljikom su lišće, granje, slama, piljevina, iglice crnogorice. Najpovoljniji odnos za stvaranje kvalitetnog komposta su dvije trećine vlažnog zelenog otpada i jedna suhog i manje hranjivog.

Kao kod svakog prirodnog procesa, tako i pri kompostiranju moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti da bismo dobili optimalni rezultat. Stoga, moramo se pridržavati određenih pravila. U ovom slučaju važno je u samom startu izbjeći neke uobičajene propuste i pogreške da bismo imali što manje problema u proizvodnji komposta i u konačnici dobili dobar proizvod. O tome ćemo više pisati drugi put, a do tada je na vama da prikupljate bio-otpad iz kuhinje i vrta da biste osigurali sirovinu za početnu proizvodnju. Redovito kosite vaš travnjak, a pokošenu travu nakon prosušivanja odlažite na hrpu.

Vodite računa o sastojcima koji će činiti kompostnu hrpu jer upravo oni diktiraju kvalitetu i vrijeme potrebno za stvaranje zrelog komposta. Ovo je posao koji iziskuje promjenu životnih navika, trud, rad i eksperimentiranje dok se ne dođe do prokušane recepture. Ali se u svakom slučaju isplati. Pa zašto ne pokušati!? 
Glas Istre /HIC.hr
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre