Nema ljubitelja cvijeća koji nije vidio ili čuo za orhideje, one su kraljice ljepote u svijetu cvijeća. Danas je poznato oko 30.000 različitih orhideja. Po procjenama stručnjaka orhideje su najrasprostranjenija biljna vrsta na svijetu jer gotovo svaka deseta biljna vrsta pripada orhidejama. Mnoštvo orhideja nalazimo i u nas, među njima i mnogo izuzetno lijepih vrsta, no njihova su nalazišta pojedinačna i rijetka pa su one najčešće zakonom zaštićene.
Prirodna staništa su upravo ona područja gdje ljepota orhideja najviše dolazi do izražaja. Najčešće su to tropska planinska područja s vrlo visokom vlagom zraka koja pogoduje njihovom razvoju i rastu. Kad počnu suše, biljke miruju, a jedino noćne rose održavaju ih na životu.
Orhideje se razlikuju svojom veličinom - postoje one gotovo minijaturne pa sve do onih krupnih, izuzetnih penjačica. Zanimljivo je da na gornjim dijelovima visokorastućih orhideja neprestano rastu i razvijaju se korjenčići, kojima biljka prijanja za svog domaćina, najčešće za koru biljke. Takve vrste orhideja penjačica vrlo je teško uzgajati u stambenim prostorima, prvenstveno zbog brzog rasta u visinu, ali i zbog nemogućnosti stvaranja kvalitetne biljke domaćina o koju bi se pričvršćivale i koristile je kao podlogu za rast.
Za uzgoj u stanu koristimo niže vrste orhideja. Zanimljivo je i to što neke orhideje imaju izuzetno dugo zračno korijenje, dok neke imaju samo bulbe, uvjetno rečeno gomolje, a neke imaju podanke ili rizome. Neke imaju dugoljaste i odrvenjele bulbe, a neke, pak, vrlo kratke, slične batrljcima, dok ima i vrsta koje gotovo i nemaju bulbi.

Način rasta i razmnožavanje

Postoje dva osnovna načina rasta orhideja - simpodijalni i monopodijalni. Simpodijalne biljke obično ne rastu previše u visinu, a monopodijalne rastu najčešće nasuprot jedne drugima, ali ne u parovima. Kod niskih vrsta ti listovi su jako zbijeni, dok su kod visokih vrsta rastresiti. Upravo kod visokih vrsta najčešće se pri vršnim dijelovima razvijaju korjenčići koje biljka koristi za prijanjanje o biljku-domaćina. Kod simpodijalnog rasta, odnosno kod orhideja koje imaju podanke kojima se šire, razmnožavanje je jednostavno. Obavljamo ga najčešće upravo dijeljenjem rizoma. Tako jednostavno možemo razmnožavati i orhideje koje imaju bulbe, i to njihovim odvajanjem s matične biljke, dok neke razmnožavamo sjemenom. Često vidimo mnoštvo korijenja izvan posuda u kojima su orhideje zasađene. To je obično zračno korijenje i njega ne smijemo odstranjivati.

Cvjetne stapke

Izuzetno je zanimljivo odakle raste cvjetna stapka - upravo to mjesto daje posebnu zanimljivost biljci. Tako Vanda vrste najlakše možemo prepoznati upravo po tome što cvjetne stapke rastu pod gotovo pravim kutom u odnosu na biljku. Kod vrsta kao što su Dendrobium cvjetna stapka izraste kod jako razlistale bulbe na gornjem dijelu. U sredini međusobno dvoredno sraslih listova izrast će cvjetna stapka kod vrsta kao što su Paphiopedilum. Kod nekih vrsta cvjetna stapka raste izravno s baze bulbe, dok kod nekih raste s bočnih dijelova bulbe.
Uzgoj i njega orhideja u kući nije baš jednostavan posao, iako ih je, uz nešto znanja i pažnje, moguće uspješno uzgajati. Osnovna greška kod kućnog uzgoja je ta što mnogi misle da orhideju treba držati na toplome, što i jest točno, ali griješe kada je stavljaju na radijatore ili u prostorije s centralnim grijanjem. Tu je zrak suh i pogubno djeluje na orhideje, čak i onda kad u podložak stavljamo vodu za osiguranje zračne vlage. Ako nemamo stakleno zvono, možemo ga urediti, odnosno sami napraviti mali staklenik.
Postoje, međutim, i vrste koje lakše podnose životni prostor s manje zračne vlage. Dakle, prostor za uzgoj orhideje mora biti topao, ali bez centralnoga grijanja. Ostali načini grijanja pridonose uspješnijem razvoju i rastu orhideja, osobito ako ih redovno orošavamo i držimo vodu oko naopačke okrenutog podloška, koji je smješten u još većem podlošku na kojem držimo orhideju.

Sjena bolja od sunca

Moramo znati da orhideje ne podnose sunčana staništa. To su biljke koje uglavnom rastu u sjeni ili polusjeni pa zato moraju biti zaklonjene od izravnog utjecaja sunca. Uz zračnu vlagu koja je nužna za održavanje orhideja na životu, nužna je i voda. Voda za zalijevanje mora biti potpuno meka. Rašireno je i pogrešno mišljenje da orhideje traže mnogo vode. Orhideja traži dosta vlage, ali zračne, i ne trpi vodu unutar korijenova sustava.
Danas u našim cvjećarnicama nalazimo mnoštvo različitih orhideja prilagođenih za uzgoj u sobi i jedino takve vrste mogu opstati unutar našeg stana. No, da bi orhideja mogla doći do što većeg izražaja, mora biti zasađena u primjeren lonac ili postavljena s loncem u kojem je posađena u drugi dekorativni lonac. Bitno je znati da boja lonca mora biti sukladna boji orhideje, da kompozicija ne bi bila kričava. Za uzgoj orhideje možemo koristiti sve vrste posuda, a ako nam uvjeti to dopuštaju, možemo uzgajati orhideje i na kori drveta, što je vrlo dekorativno. Najbolje je nabaviti orhideju koja je tek započela s cvatnjom, takve orhideje mogu nam dugo trajati, a sama cvatnja traje čak i po nekoliko mjeseci, što opet ovisi o broju cvjetova koje svaka orhideja ima.
Dakle, ako orhideju dobro odaberemo i pravilno uzgajamo, ova će nam cvjetna kraljica dugo cvasti i ukrašavati naš stambeni prostor svojim posebno lijepim, egzotičnim cvjetovima.

Glas Istre

 

Isprintaj

Proslijedi