HIC ukrasi za bor



HRVATSKI ŠAH

komplet hrvatski šah



zastave-stalci-koplja

zastava na stalku


17.studenog 2021.
NACRT PRORAČUNA ZA 2022.
Poskupljuju prijevozne krate u tramvajima i autobusima u Zagrebu

Tomašević i Dolenc


Proračun Grada Zagreba sljedeće godine trebao bi završiti s viškom od 300 milijuna kuna. To je možda najveća senzacija gradskog proračuna kojeg je okvirno predstavio gradonačelnik
Tomislav Tomašević.

Proračun će ukupno iznositi 15 milijardi i 120 milijuna kuna što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od milijardu i sto milijuna kuna. Razlog su troškovi  kredita, kamata i pozajmica prema bankama i državi koji su za 700 milijuna kuna veći nego lani a tih 700 milijuna kuna gradska vlast namjerava namaknuti uštedama. Najveća od njih je ukidanje mjere roditelj-odgojitelj na čemu se planira uštedjeti 283 milijuna kuna. Ostale uštede bit će na plaćama, naknadama, informatičkoj opremi, i materijalnim troškovima.

Ukupni prihodi bit će veći za čak milijardu i 500 milijuna kuna. A najveća stavka u povećanju prihoda je prodaja gradske imovine i to u iznosu od 680 milijuna kuna.

O svemu je sinoć u RTL Direktu govorio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

O deficitu

“U četiri godine u prethodnoj vlasti je akumuliran deficit od milijardu i 300 milijuna kuna i sad moramo akumulirati suficit 300 po 300 iduće 4 godine kako bi smanjili kašnjenja u plaćanjima jer se akumulirani deficit pretvorio u dospjele obaveze koje smo naslijedili od 860 milijuna kuna samo na proračunu grada. Da bi smanjili kašnjenja moramo ići u suficit. ovo je prvi put da gradski proračun planira suficit”, kazao je.

“Moramo naći prostora za suficit kako bi poništili akumulirani deficit”, dodao je.

Komentirao je i tvrdnje bivše vlasti da je deficit nastao jer je država kroz porez na dohodak oduzela milijardu i 100 milijuna kuna.

“To je do neke mjere točno. Kada znate da su vam smanjeni prihodi ne idete u deficit koji netko mora platiti kasnije”, kazao je.

Na pitanje za koliko se misle zadužiti iduće godine, Tomašević je kazao da će imati standardni kredit za kapitalne investicije od 300 milijuna kuna.

“On se diže na idućih 7 godina uz dvije godine počeka, samo u idućoj godini je za otplatu duga predviđeno milijardu kuna”, kazao je.

“Najveći problem je bio akumulirani deficit, kratkoročna zaduženja”, dodao je.

“Otkad smo došli na vlast, vratili smo državi dug od 500 mil. kn”

Kazao je i da su uspjeli kada su došli na vlast vratiti dug državi od 500 milijuna kuna.

“Ne očekujem da se to oprosti, ali ono što jesmo dobili jest da vratimo još 320 milijuna iduće godine i to ulazi u milijardu kuna koje moramo po zakonu vratiti. Jedinice lokalne samouprave se ne mogu samo tako zaduživati, možemo se zaduživati isključivo uz kapitalne investicije i dug koji smo naslijedili ne možemo reprogramirati. Moramo po zakonu plaćati te dugove i predvidjeti novac u proračunu za iduću godinu da otplatimo te dugove”, kazao je.

Komentirao je i da je sve iskomunicirano bez poskupljenja komunalnih usluga.

“Ovo je proračun Grada Zagreba, ne bavi se poslovnim planom ZET-a i drugih gradskih poduzeća. Zbog novog Zakona o gospodarenju otpadu koji previđa različiti sustav naplate usluge odvoza otpada da se veća cijena naplaćuje za one koji ne odvajaju otpad, tu će doći do poskupljenja usluga”, kazao je.

Otpad će se plaćati po količini, kaže i da treba kažnjavati pogrešno odvajanje

Kazao je i da će sve mjeriti po količini otpada.

“Zakon je predvidio detaljnije modele ići ćemo s odlukom koja će detaljnije to razraditi u siječnju”, kazao je Tomašević.

Kazao je i da je ideja zakona da se financijski stimulira građane da što više odvajaju i tako manje plaćaju, ali se predviđa i kažnjavanje onih koji kontaminiraju sirovine.

“Ako stavite u kantu s biootpadom nešto što tamo ne spada onda ste uništili sirovinu i to bi se trebalo kažnjavati”, kazao je.

Ne demantira moguće poskupljenje karata ZET-a

Na pitanje o poskupljenju u ZET-u, kazao je da će doći nova uprava te da su ogromne subvencije predviđene za ZET.

“Financiramo gotovo 80 posto troškova ZET-a iz gradskog proračuna. I dalje će ostati besplatne karte za socijalno ugrožene skupine od umirovljenika, studenata, učenika”, kazao je.

Čini se da će karte biti skuplje.

“Što se tiče karata, pričekat ćemo novu upravu ZET-a. U proračunu jesu investicije, idemo u nabavku 20 niskopodnih tramvaja koje planiramo financirati iz NPOO-a, to je nekakva vrijednost od 300 milijuna kuna u iduće 4 godine. Oko dječjih vrtića, 4 nova dječja vrtića iduće godine, a čak 8 2023. godine. Što se tiče 67 milijuna kuna, to je novac iz gradskog proračuna, a planiramo povući sredstva iz NPOO-a za njihovu gradnju”, kazao je.

Vrtići

Na pitanje koliko će biti novih mjesta u vrtića s obzirom na ukidanje mjere roditelj-odgojitelj, Tomašević je kazao da su predvidjeli ne samo mjere za gradnju novih vrtića nego i privremeni zakup prostora.

“Rade se analize ali bit će mjesta za 1500 i više djece, s tim da je bilo naknadnih upisa u vrtiće i ove godine”, kazao je.

Gradska imovina

Tomašević je komentirao i prodaju gradske imovine, protiv čega su prije bili.

“Prije 20 godina se digao kredit za zemljišta koja su zjapila prazna da bi se reklo da će ih se prodati, a neće. Bila su tri ključna zemljišta. Jedno je Paromlin, što mislimo realizirati javne objekte jer je predviđena gradnja gradske knjižnice i to se neće prodavati. Što se tiče Gredelja treba napraviti urbanistički plan uređenja i krenuti u realizaciju. Što se tiče 680 milijuna kuna novih prihoda koji pokrivaju povećanje proračuna, u novim prihodima treba reći da su tri velike stavke. Jedno su povećani prihodi od poreza jer su takve makroekonomske projekcije, druga stvar je Fond solidarnosti za obnovu javnih zgrada gdje je predviđeno da povučemo 520 milijuna kuna iduće godine i treća stvar je prodaja nestrateške imovine, to su srednje veličine zemljišta poput Mandlove i Blata i to tamo gdje bi se gradila Nacionalna dječja bolnica. To predviđamo prodati državi za realizaciju tog projekta”, kazao je.

“Dio je i u poslovnim prostorima. Dio poslovnih prostora koji se uspije prodati tu previđamo manje od 200 milijuna kuna, zatim manjinski udio u APIS-u. Smatrao sam da je problematično da APIS ode u privatne ruke, budući da radi izbore. Gradski udio u APIS-u planiramo prodati države. Vjerujem da će se javiti i pokazala je interes”, kazao je.

GSKG, udžbenici, plaće

Kazao je i da se nije razmatrala prodaja GSKG-a i da bi ta institucija trebala pružiti bolju uslugu građanima.

“Imamo puno nenaplaćenih potraživanja GSKG prema korisnicima”, kazao je.

Na pitanje o besplatnim učenicima za srednjoškolce, Tomašević je kazao da oni ostaju.

Kazao je i da je u proračunu predviđeno 30 milijuna ušteda na tome što su smanjili koeficijente na plaćama vodećeg kadra.

“Javljaju se kvalitetni ljudi, intervjui traju za neke pozicije”, kazao je.

Tomašević je kazao da bi do kraja godine trebali završiti procedure.

“Planiran je proračun s ovim smanjenjima na koeficijentima, a što se tiče broja zaposlenih, dio ljudi odlazi u mirovinu, a radit ćemo nove sistematizacije radnih mjesta jer se spaja 16 ureda. 27 smanjujemo na 16 i to će dovesti do veće efikasnosti”, kazao je.

Otkazi u Holdingu

Govoreći o 750 otkaza u Holdingu, Tomašević je kazao da se vode razgovori.

“U rukovodećem kadru ima višak zaposlenih, dio je došao različitim uslugama, ali isto tako u administraciji postoji višak ljudi i manjak ljudi na operativnim mjestima”, kazao je.

Jakuševac

Komentirao je i da se u proračunu ne vidi ništa po pitanju sanacije Jakuševca i sortirnica za otpad.

“Što se tiče sortirnice i kompostane tu smo odvojili određeni proračunski novac, nekoliko desetaka milijuna kuna. Kompostana će se graditi i to u ovom mandatu. Što se tiče lokacije, tu se još rade završne analize, ali tu i planiramo većinu tog projekta financirati kroz fondove EU, NPOO isto kao i sortirnicu. Kompostana je bitna da grad može puno jeftinije zbrinjavati biootpad, a sortirnica je bitna da se sortira plastika, metal i papir kako bi umjesto da se tri puta skuplje plaća privatnim poduzećima to moglo oporaviti kad se sortira i proda na tržištu”, kazao je.

Glomazni otpad

Komentirao je i situaciju s odvozom glomaznog otpada.

“Nakon odluke Državne komisije za kontrolu javne nabave je potpisan sporazum sa Reomom ali još uvijek nije konzumiran. U Sisku je završena suradnja s tom tvrtkom. Imamo privremeno rješenje na način da se snalazimo na platou Jakuševca. Tamo odvajamo i privremeno se skladišti otpad i idemo s drugim privremenim rješenjima dok ne dobijemo dozvolu koja će nam omogućiti da ono što nismo uspjeli odvojiti, da se to uz drobilice samelje i da se odloži na odlagalištu kao što je to do sada bio slučaj. I dalje radimo na tome da se Jakuševac zatvori, radimo na centru za reciklažu koji bi omogućio jedan drugačiji sustav. Zatvaranje Jakuševca smo obećali i to ćemo napraviti”, kazao je.

Bozic u Hrvata, tradicijska jela

“16 ureda stupa na snagu od 1. siječnja”

Tomašević je kazao i da se ne bavi mikromenadžiranjem jer je sustav ogroman.

“Imate covid-potvrde, imali smo nekoliko dana da sustav funkcionira da svi zaposlenici gradskih poduzeća dođu na vrijeme na posao, da nigdje nisu zakasnili, da nikom ne kasni tramvaj ili autobus”, kazao je.

“Imamo zastupnike u skupštini, nas troje, pročelnike koje smo zadržali i nove koje smo imenovali kao v.d. i koje ćemo imenovati na javnim natječajima. 16 ureda stupa na snagu od 1. siječnja”, kazao je Tomašević

Kazao je što se tiče službenog auta da ga koristi za protokol, a na posao ide biciklom ili pješice.


hr.n1info.com / HIC.hr
foto:

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre