HIC MIC-banner-koronavirus
vijesti-aktualno

 



 

 

 


01.srpnja 2020.
ŠESTOMJESEĆNO PREDSJEDANJE
Njemačka od Hrvatske preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a

Plenković i Merkel

Njemačka je u srijedu preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a, koje će se kao i prethodno hrvatsko, prioritetno baviti pandemijom koronavirusa i njezinim posljedicama na gospodarstvo i društvo u cjelini.

Njemačka je vlada prošli tjedan usvojila program predsjedanja, čiji je slogan "Zajednički. Učinimo Europu ponovno snažnom".

Njemačka je jedna od šest zemalja utemeljiteljica Europske unije i ovo joj je 13. predsjedanje Vijećem EU-a, a drugo za kancelarku Angelu Merkel, koja je na vlasti od 2005.


Hrvatsko predsjedanje završilo je utorak, kada je nastupila smjena na čelu Vijeća. S hrvatskim predsjedanjem ujedno završava i dosadašnji predsjednički trio koji su činile Rumunjska, Finska i Hrvatska i nastupa novi u kojem su Njemačka, Portugal i Slovenija.

Njemački diplomati u Bruxellesu kažu da su zbog pandemije koronavirusa morali mijenjati prvotne planove te da interno ovo nazivaju "korona-predsjedništvo".

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici ove godine, već od sredine ožujka nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i pol od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u povijesti EU-a nije dogodilo. 

Nakon dugo vremena zakazan je za 17. i 18. srpnja prvi fizički sastanak na vrhu u Bruxellesu,  a njemački diplomati se nadaju da bi se u srpnju mogli održati i neki fizički sastanci na ministarskoj razini. Od početka rujna oprezno najavljuju više fizičkih sastanaka.

Pritom ističu da će se broj fizičkih sastanaka moći povećati za najviše 30 posto, jer će se morati poštovati pravila socijalnog distanciranja tijekom cijelog trajanja njemačkog predsjedanja, a vjerojatno i nakon toga.

Dobar dio sastanaka i dalje će se odvijati na daljinu putem video-veze, iako se pokazalo da ti sastanci nisu ni približno efikasni kao fizički.

Problem je što na njima nema interaktivnosti, sudionici samo pročitaju unaprijed pripremljena izlaganja, a nema ni okupljanja u užim skupinama bez mikrofona, što je čest slučaj na marginama fizičkih sastanaka, a znatno pomaže u postizanju dogovora.

Postavlja se i pitanje povjerljivosti sastanaka putem video veze jer nitko ne zna koliko osoba sluša rasprave na video konferencijama.

"Vidjeli smo da tijekom video sastanaka neke informacije cure u javnost gotovo u stvarnom vremenu", kaže visoki njemački diplomat u Bruxellesu. 



Njemačko predsjedanje podijeljeno u tri faze

Nijemci su svoje predsjedanje podijelili u tri faze.

U prvoj fazi dominirat će pitanje Višegodišnjeg financijskog okvira i plana za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije. Nadaju se dogovoru na sastanku na vrhu 17. i 18. srpnja, a najkasnije do kraja srpnja.

U kolovozu je ljetna stanka u europskim institucijama, nakon čega u rujnu i listopadu nastupa druga faza, u kojoj će središnja tema biti budući odnosi s Velikom Britanijom.

Sporazum o budućim odnosima treba postići najkasnije do kraja listopada, kako bi ga se u zadnja dva mjeseca u godini stiglo ratificirati.

Velika Britanija je odbila tražiti produljenje prijelaznog razdoblja, koje istječe na kraju 2020. godine, što znači da bi bez sporazuma moglo doći do tzv. "tvrdog brexita", naglog kidanja veza stvaranih tijekom 47 godina britanskog članstva u EU-u, što bi moglo imati teže posljedice ponajprije za Veliku Britaniju, ali i za EU.

U trećoj fazi, u zadnja dva mjeseca ove godine, dominirat će pitanje migracija, zeleni dogovor i Konferencija o budućnosti Europe.

Europska komisija treba uskoro predstaviti prijedlog novog migracijskog paketa, koji uključuje i reformu zajedničkog sustava azila. Razgovori o tome već su pet godina u slijepoj ulici zbog pitanja obvezujućih kvota za raspodjelu migranata u slučaju naglog i velikog priljeva migranata u članice na vanjskim granicama EU-a.

Njemački diplomati kažu da ne treba očekivati da će se rješenje postići do kraja njihova predsjedništva, ali očekuju određeni pomak.

Na samom kraju hrvatskog predsjedanja dogovoreno je zajedničko stajalište zemalja članica o Konferenciji o budućnosti Europe.

Sada je na njemačkom predsjedništvu da ispregovora zajedničku izjavu o pokretanju Konferencije s Europskom komisijom i Parlamentom.
Nijemci ne očekuju da bi se konferencija mogla otvoriti prije znatnog poboljšanja epidemiološke situacije.

 


Njemačka zadovoljna hrvatskim predsjedanjem


Njemačka kancelarka Angela Merkel je u utorak, u razgovoru s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, izrazila zadovoljstvo rezultatima hrvatskog predsjedanja EU u politici proširenja Unije i istaknula da se ono održalo u teškim okolnostima pandemije Covida-19, priopćila je vlada RH.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković razgovarao je telefonom, posljednjeg dana hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i zaželio joj uspjeh tijekom predsjedanja koje Njemačka preuzima od Hrvatske, priopćila je hrvatska vlada.

Kancelarka Merkel posebno je izrazila zadovoljstvo zbog rezultata u politici proširenja EU-a, ostvarenih tijekom hrvatskog predsjedanja te Zagrebačkim sastankom na vrhu između država članica EU i zemalja zapadnog Balkana, navodi se u priopćenju. Pohvalila je postignuća hrvatskog predsjedanja, naglasivši da se ono zbivalo u teškim okolnostima Covid-19 pandemije i izazovima bez presedana u povijesti EU.

Predsjednik Vlade Plenković informirao je kancelarku Merkel o hrvatskim planovima pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu II i Schengenskom prostoru, a na tom putu Hrvatska uživa njemačku potporu.

Na temu Konferencije o budućnosti Europe izraženo je zadovoljstvo što je u završnici hrvatskog predsjedanja postignut dogovor između država članica o mandatu Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o radu Konferencije. Hrvatska će aktivno pridonijeti radu Konferencije koja je izrazito potrebna Europi u ovome trenutku.

U razgovoru je bilo riječi i o završnim pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru i planu gospodarskog oporavka pod nazivom Nova generacija EU. Obostrano je istaknuta važnost što skorijeg dogovora, a rasprava o ovoj temi bit će održana na sastanku Europskog vijeća 17. i 18. srpnja, navodi  se u priopćenju.

Predsjednik Vlade potvrdio je da će hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman biti nazočan u srijedu u Berlinu na svečanom koncertu povodom početka njemačkog predsjedanja Vijećem EU.

Hrvatsko predsjedanje u okolnostima bez presedana

S današnjim danom završava se prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, koje je u proteklih šest mjeseci uspjelo osigurati redovito funkcioniranje te institucije unatoč okolnostima kakve nikad dosad nisu zabilježene. Prva dva mjeseca, siječanj i veljača protekla su po planu, a onda se u ožujku koronavirus počeo širiti Europom.

Uslijedile su mjere za suzbijanje pandemije, ograničenje kretanja i putovanja kako unutar zemalja tako i prekogranično. Više nije bilo moguće organizirati fizičke sastanke Vijeća ni u Bruxellesu, ni u Luxembourgu, a neformalni sastanci koji su bili predviđeni u Hrvatskoj također su otkazani.

Zadnji fizički ministarski sastanak održan je 13. ožujka u Bruxellesu.

Nakon uspostave mjera zatvaranja diljem Europe, održano je više od 60 video-konferencija, među njima i šest virtualnih sastanaka na razini čelnika država i vlada.

Sve formacije Vijeća održale su virtualne sastanke, a neke od njih i više puta.

Fizičke sastanke zamijenile su video-konferencije, koje imaju neformalni karakter i na njima se ne mogu donositi odluke. Stoga je dogovorena promjena poslovnika rada Vijeća da se odluke donose pisanim postupkom.

Glavninu posla u pripremanju odluka imao je Odbor stalnih predstavnika (Coreper), koje čine veleposlanici zemalja članica, na čelu s hrvatskom veleposlanicom Irenom Andrassy i njezinim zamjenikom Goranom Štefanićem. Coreper je bio jedino tijelo koje se cijelo vrijeme fizički sastajalo.

U novim okolnostima hrvatsko predsjedanje moralo je mijenjati i prilagođavati svoj program, koji je dugo pripreman, i usmjeriti se na zajednički odgovor na koronakrizu.

Na uspješnom predsjedanju premijeru Andreju Plenkoviću na zadnjem video-samitu čestitali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Jedno od najvećih postignuća hrvatskog predsjedanje je deblokiranje pristupnog procesa Sjeverne Makedonije i Albanije.

Sa zadnjim danom predsjedanja navršava se punih sedam godina hrvatskog članstva u EU-u. Predsjedanje 1. srpnja preuzima Njemačka.


Plenković razgovarao s von der Leyen i Sassolijem o Konferenciji o budućnosti Europe

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je održao videokonferenciju s predsjednikom Europskoga parlamenta Davidom Sassolijem i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o Konferenciji o budućnosti Europe i naglasio važnost njenog što skorijeg pokretanja, priopćila je vlada RH.

Hrvatsko predsjedništvo Vijećem je nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora s državama članicama i zalaganja za što snažniji mandat Vijeća postiglo dogovor oko stajališta Vijeća za međuinstitucionalne pregovore o Zajedničkoj izjavi, temeljem koje bi Konferencija o budućnosti Europe trebala biti pokrenuta do kraja ove godine, navodi Vlada.

Današnjim razgovorom predsjednika Vlade s predsjednicima drugih dviju institucija Unije taj je proces pokrenut, te je Hrvatska istaknula interes da i tijekom njemačkog predsjedanja Unijom, koje će nastaviti pregovore, da svoj snažan doprinos u organizaciji i daljnjem radu Konferencije na europskoj i nacionalnoj razini, navodi se u priopćenju, u kojem se dodaje da će važnu ulogu u radu Konferencije imati i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica

Predsjednik Vlade je naglasio važnost što skorijeg pokretanja Konferencije, čiji je značaj postao još relevantniji u kontekstu oporavka EU-a od COVID-19 krize, a s ciljem pokretanja široke i otvorene političke rasprave o budućnosti Europske unije. Konferencija bi trebala dodatno približiti Uniju građanima, ojačati njezin međunarodni položaj te doprijeti izgradnji moderne vizije ujedinjene, solidarnije i gospodarski održivije Europe. 

Predsjednik EP Sassoli i predsjednica EK von der Leyen zahvalili su predsjedniku Vlade i hrvatskom predsjedništvu Vijećem na velikom trudu i uspjehu u usuglašavanju mandata Vijeća te na kontinuiranim snažnim porukama u vezi Konferencije o budućnosti Europe, oko čega postoji dosta suglasja među institucijama EU. Pozdravili su pristup predsjednika Vlade u pogledu što skorijeg pokretanja i daljnjeg rada Konferencije te izrazili spremnost na blisku suradnju s Hrvatskom, ističe se u priopćenju Vlade

 

 

 


jutarnji.hr/ HIC.hr
foto:arhiv




 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre