HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/

Hrvatski šah, set



zlatnici i srebrnjaci



02.ožujka 2021.
30.OBLJETNICA
Plenković u Pakracu na obilježavanju obljetnice početka Dopmovinskog rata

Plenković u Pakracu na obilježavanju obljetnice početka domovinskog rata

U Pakracu se obilježava 30. obljetnice početka Domovinskog rata. U Pakrac je stigao i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji se na svečanosti obilježavanja zahvalio hrvatskim braniteljima koji su tada stali u obranu institucija hrvatske države, ustavnog poretka i stanovništva, ističući da su tim činom ispisali povijest.

Program obilježavanja obljetnice počeo je misom zadušnicom za sve poginule i umrle hrvatske branitelje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nakon mise uslijedio je Mimohod pobjednika, koji je zbog poštovanja epidemioloških mjera bio ograničen na 25 stjegonoša koji su nosili državne zastave.
Na Trgu bana Jelačića polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima počeo je središnji dio svečanosti na koja je održana pod visokim pokroviteljstvom Vlade, a premijer Plenković u govoru se prisjetio spirale nasilja koja je dovela do ratne agresije na mladu hrvatsku demokraciju.

Oružana pobuna u Pakracu bila je izravna posljedica podrivanja ustavnog poretka, institucija države i demokratske izabrane vlasti, istaknuo je predsjednik Vlade i podsjetio da su pobunjenici s policijske i općinske zgrade skinuli hrvatsku zastavu i postavili zastavu Republike Srbije, a na zgradu Skupštine općine i četničku zastavu.

„Osim što je to bio otvoreni napad na hrvatski ustavni poredak i što je time zastrašivano lokalno hrvatsko stanovništvo, u sukob je zlonamjernom propagandom nažalost uvučen i dio srpskog stanovništva, a ušutkani su oni koji su bili za suživot Hrvata i Srba u zajedničkoj im hrvatskoj domovini”, istaknuo je Plenković.

Dodao je da se tih događaja sjećamo s mješavinom tuge zbog gubitka mnogih života i velike materijalne štete, ali i ponosa jer se hrvatski narod, iako suočen s neravnopravnom borbom, ujedinio i obranio od velikosrpske agresije i pružio ruku pomirenja nakon pobjede.

Plenković je istaknuo da hrvatska Vlada vodi računa o unaprjeđenju kvalitete života hrvatskih branitelja i stradalnika putem brojnih projekata. Podsjetio je na važnost novog Zakona o hrvatskim braniteljima te na važnost traganja za nestalim osoba i procesuiranje ratnih zločina.

Osim predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, na svečanosti su bili potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, ministri obrane Mario Banožić i rada Josip Aladrović, saborski zastupnici, predstavnici regionalne i lokalne vlasti te mnogi drugi dužnosnici, branitelji i članovi njihovih obitelji.



Počelo je 1.ožujka 1991.

1. ožujka 1991. pričuvni policajci srpske nacionalnosti su na prijevaru razoružali 16 hrvatskih policajaca, zauzevši policijsku postaju Pakrac. S policijske zgrade i općinske zgrade skinuli su zastavu Republike Hrvatske i postavili zastavu Srbije. Pobunjeni Srbi donijeli su odluku da se taj grad i okolna mjesta pripoje tzv. SAO Krajini. To je bio prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih regularnih snaga sa pobunjenim Srbima koji su razoružali 16 policajaca hrvatske nacionalnosti.

Prvu akciju protiv Republike Hrvatske koordinirali su čelnici mjesnog SDS-a na čelu s Veljkom Džakulom. Policajci Hrvati su razoružani i poslani kući pod izlikom da će se na posao vratiti kada se „smiri“ situacija. Uskoro se u srpsku pobunu uključila i JNA.


– Oko 12.30 sati tadašnji načelnik postaje Jovo Vezmar sve nas je policajce pozvao na sastanak. Nas 30-ak se odazvalo sastanku, a svi mi smo otprilike znali što nam ima za priopćiti. On je započeo svoj monolog: “Drugovi policajci, baš dolazim sa sjednice vijeća gdje je donesena odluka da se Pakrac pripaja SAO Krajini te da više nisu prihvatljiva obilježja Republike Hrvatske i stoga vas molim da oni koje prozovem predaju oružje i odu svojim kućama kako bi se spriječilo krvoproliće, a kad se situacija smiri, bit ćete vraćeni na posao” – prisjetio se tog dana Stipan Grgić, jedan od heroja obrane Policijske postaje.

Kad nam je on to obznanio nastao je muk. Vezmar je tada počeo čitati imena pakračkih policajaca koji moraju predati oružje i uputiti se svojim kućama. Za mene je to bila nebuloza pa sam se onako buntovan podigao i rekao kako ja svoje oružje ne dam nikome. Ja to oružje neću upotrijebiti, osim ako mi život ne bude ovisio o tome, ne daj Bože život moje supruge. Strašno ljut i frustriran, izašao sam u hodnik gdje sam vidio prizor koji je samo rasplamsao gnjev u meni. Hodnik je bio svojevrsna čekaonica srpskih rezervista pod punim naoružanjem, a sve to vrijeme naši su policajci razoružavani. Osupnut nepravdom pristajem predati svoje oružje, ali uz prijetnju da se već sutra vraćam po njega. Vjerujem kako nas četnički rezervisti nisu imali namjeru ubiti sad i ovdje, ali bilo je to samo pitanje vremena. Pri izlasku iz stanice, iznenađen brojem rezervista, vraćam se u postaju kako bih zatražio od načelnika pratnju do svog doma. Prolazeći kroz grad, zgranut sam brojem pripadnika srpskih rezervista. Čim sam došao kući, kroz glavu mi je prošlo kakve su se strahote mogle zbiti, ali tu je valjda Bog odigrao prave karte. Svojoj supruzi došao sam živ – ispričao je Grgić.

Uskoro se u srpsku pobunu uključila i JNA. Tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović ( dugogodišnji najbliži Miloševićev suradnik) je, bez dogovora s ostalim članovima Predsjedništva, odobrio slanje jedinica JNA u Pakrac. Upućeni su pripadnici JNA iz Bjelovara, Virovitice i Zagreba, a iz vojarne JNA u Bjelovaru je prema Lipiku krenula kolona od 10 tenkova.

Jovan Rašković u lipnju 1990. u Pakracu gdje je kao osnivač i predsjednik Srpske demokratske stranke u Hrvatskoj organizirao miting za Srpski narod u Pakracu i okolici. S njim u društvu je Veljko Džakula.

Već sljedećeg dana uslijedila je i hrvatska reakcija. Postrojba specijalne policije je krenula iz Bjelovara i uklonila barikade na cesti prema Daruvaru. Pobunjeni srpski policajci su se na vijest o dolasku specijalne policije povukli brda. U brda Papuka i Psunja zajedno sa dijelom srpskog stanovništva iz Pakraca i okolice.

‘Borba za živu glavu’

Miljenko Vrhovec (50) umirovljeni pripadnik Specijalne policije iz Bjelovara ispričao je u razgovoru 2019 godine:

– Mladog, sa samo 22 godine kao pripadnika Specijalne policije poslali me u Pakrac. Bio sam oženjen tek dva mjeseca, nisam niti znao kuda niti u što idem. Kada smo došli na područje Pakraca pucali su na nas, nije mi bilo jasno kako je moguće da netko puca na policajca, niti na bilo koga, ali kada je pored mene pao ranjen moj kolega tada sam shvatio da je to borba za živu glavu. Na te dane sam jako ponosan i drago mi je što smo odnijeli pobjedu, jer pitanje je što bi s nama svima bilo. Otac sam troje djece i najsretniji sam što žive u miru, žao mi je moji suboraca koji su svoj život položili za današnju Hrvatsku. Dokle god budem živ uvijek ću govoriti o tim danima, kao i onima sa svih ratišta koja sam u Domovinskom ratu prošao – rekao je u Vrhovec.

Srpski mediji su odmah počeli izvještavati o poginulim i ranjenim Srbima premda su u Pakracu ranjena tek tri hrvatska policajca. Tek nekoliko dana kasnije to je demantirano.






Bitka za Pakrac


Slijedio je hrvatski odgovor, specijalne policijske postrojbe su 2. ožujka, u ranim jutarnjim satima ušle u policijsku postaju, zauzele ju i vratile je u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske.

Kad je hrvatska policija stigla u gradsko središte, po njima su zapucali pobunjeni srpski policajci sa položaja na brdu Kalvariji. Specijalci im odgovaraju i okršaj završava pobjedom hrvatskih specijalaca.

Zarobili su 32 pobunjena policajca i oslobodili policijsku postaju i uklonili srpske te vratili hrvatske zastave. Policijska postaja dobiva i novog zapovjednika Stjepana Kupsjaka.

No srpski pobunjenici ne odustaju i iste noći spremaju novi napad na policijsku postaju. Hrvatske snage to doznaju te se u Pakrac šalju dva autobusa hrvatskih policajaca. Čim su izašli iz autobusa zasula ih je snažna puščana paljba sa položaja na okolnim brdima te iz strojnice sa tornja pravoslavne crkve. Napad na grad i okršaj hrvatske policije sa pobunjenicima potrajao je cijelu noć. 

Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman uputio je 2. ožujka pismo Predsjedništvu SFRJ, u kojem je upozorio da hrvatske vlasti imaju dokaze kako su u pripremi pakračkih događaja, koji su završili razoružanjem hrvatskih policajaca, sudjelovali visoki oficiri JNA. I zaista, JNA je imala pripremljen plan napada na hrvatske policije u Pakracu.





Srpski pobunjenici se nakon okršaja razbježali

JNA tada u Pakracu prvi put primjenjuje taktiku „tampon-zone“, koju će se nekoliko mjeseci poslije često upotrebljavati u Hrvatskoj. Postavili bi svoje snage između dvije strane, službeno „razdvajajući sukobljene strane“. Na taj način su zapravo onemogućavali daljnja djelovanja hrvatske policije.

Srpski pobunjenici su se jutro nakon okršaja razbježali u šume ili u sela kojima je pristup bio zapriječen barikadama koje su postavili oni sami kao pobunjenici.

Svibanj 1994. – pogled na okupirani dio Pakraca koji je od samih početaka srpske pobune podijeljen na dva dijela.

U pomoć im je pohitala oklopna postrojba JNA, no stigla je u grad prekasno i nije mogla spriječiti reakciju hrvatskog redarstva. Ipak, prolazak kroz grad je imao drugu svrhu a to je demonstrirati silu prolazeći kroz grad, zastrašiti Hrvate i ohrabriti velikosrbe.

Nakon smirivanja situacije, snage JNA povučene su s pakračkoga područja 18. ožujka.

(tekst: T.H /braniteljski-portal.com)

 

 


HIC.hr
foto: vlada.gov.hr

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre