HIC samo najbolje iz Hrvatske



zlatnici i srebrnjaci


Atena extra djevičansko maslinovo ulje



15.ožujka 2021.
IZ DANAŠNJE PERSPEKTIVE
Plenković: Žeo mi je da nismo naručili više cjepiva

Plenković


Premijer Plenković
u intervjuu za news portal Politico je komentirao zastoj u dobavi cjepiva. Rekao je kako je ideja zajedničke nabave cjepiva na razini EU, umjesto pojedinačne nabave na nacionalnim razinama, bila “vrlo, vrlo dobra”.



Plenković kaže da mu je iz današnje perspektive žao što nije naručio veće količine cjepiva protiv covida-19 za Hrvatsku, ali i objašnjava koliko je bilo teško pogoditi koja će farmaceutska kompanija biti najbrža u registraciji i najuspješnija u masovnoj proizvodnji.

“U trenucima krize, postoji pritisak da se nešto riješi. Ali onda dođe i trenutak poslije krize i netko vas pita: mi imamo 4 milijuna stanovnika, a vi ste naručili za 14 milijuna ljudi; zašto?”, rekao je premijer u razgovoru koji je vođen u petak u Bruxellesu, a objavljen u jutrošnjem Politicovom newsletteru Brussels Playbook. Plenković kaže kako je ideja zajedničke nabave cjepiva na razini EU, umjesto pojedinačne nabave na nacionalnim razinama, bila “vrlo, vrlo dobra”.

Plenković u tom intervjuu govori i o nacionalnom planu oporavka i otpornosti, dokumentu koji sve vlade država članica trebaju poslati do kraja travnja u Europsku komisiji kako bi mogle početi koristiti novac iz novog fonda za oporavak od korona-krize. Na pitanje kad bi Hrvatska mogla potrošiti prvi euro iz tog novog fonda, koji je zaslužan za udvostručenje novca koji je Hrvatska dosad imala na raspolaganju kroz sve druge fondove EU, Plenković odgovara da to neće biti ove godine.

“Imam osjećaj da će to biti početkom sljedeće godine. Proces je kompliciran. Osim ako nije riječ o helikopterskom novcu, to je vrlo teško i kompleksno. Treba vam plan, projekt, verifikacija, natječaj, implementacija, dokumentacija. Rado ćemo potrošiti i ako ide brže, ali ako sam realističan…”, citira Politico riječi hrvatskog premijera. Inače, u Komisiji predviđaju da bi prvi predujam iz fonda za oporavak mogli isplatiti državama članicama u srpnju, ali prvi euri koji nisu predujam već stvarno i konkretno potrošen novac vjerojatnije će biti kako predviđa Plenković, koji je tu procjenu iznio nakon niza sastanaka s čelnim ljudima Komisije.

Premijer govori i o tome može li pandemija usporiti put Hrvatske prema euro zoni s obzirom da rastu deficit i javni dug, a njihovo spuštanje na razinu ispod 3 posto i 60 posto BDP-a je uvjet za ulazak u euro, zapisan u temeljnom ugovoru EU.

“Jedina stvar oko koje mi je žao je fiskalna politika – kaže Plenković i dodaje da smo se ‘odmaknuli od konsolidacije i zdravih javnih financija’ kako bismo smanjili ekonomsku štetu pandemije. Hrvatska stoga planira iskoristiti dvostruko veće fondove EU kako bi potaknula gospodarski oporavak, ali i kako bi se ‘vratila u okvir iz 2017.-2019., kad je moja vlada imala proračunski suficit’, kaže premijer za Politico.

Hrvatski šah, set


“Za ulazak u euro, moramo zadovoljiti pravila koja su zapisana u temeljnom ugovoru. Vrlo je teško postići izuzeće od ugovora”, kaže Plenković, referirajući se na situaciju o kojoj je pisao i Večernji list prilikom nedavnog intervjua s potpredsjednikom EK Valdisom Dombrovskisom. To je situacija u kojoj sve države članice EU uživaju blagodati privremeno suspendiranih pravila o deficitu i javnom dugu, ali to što su ta pravila trenutno suspendirana kroz Pakt o stabilnosti i rastu ne znači formalno-pravno da su suspendirana i kao kriteriji iz Maastrichta zapisani u temeljnom ugovoru, kojeg treba zadovoljiti svatko tko želi ući u euro zonu.

Politico dodaje kako se Plenković, odmah nakon opaske da je teško dobiti izuzeće od temeljnog ugovora EU, našalio: “Vjerojatno je i to moguće, s pametnim odvjetnikom…”

Premijer zaključuje da njegova vlada i dalje ima za cilj uvesti Hrvatsku i u euro zonu i u Schengen do kraja mandata, tj. do druge polovice 2024. godine. Taj je rok “težak, ali razuman”, kaže premijer, prenosi Večernji list.

Hrvatska nema obustave cijepljenja Astra Zenecinim cjepivom.



Pogriješila i Europska komisija u strategiji cijepljenja


Potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans priznao je da je Europska unija načinila pogreške u osmišljavanju strategije cijepljenja protiv koronavirusa za članice, prenijela je u nedjelju njemačka novinska agencija dpa.



Točno je da se pogriješilo u narudžbama cjepiva u Bruxellesu i u državama članicama", rekao je Timmermans u intervjuu za nedjeljno izdanje lista Tagesspiegel. “Spreman sam na kraju pandemije na preispitivanje i onda možemo vidjeti što smo pogrešno učinili i što smo dobro napravili", rekao je. Prvo što, ipak, treba učiniti je osigurati da "svi Europljani dobiju cjepivo", rekao je Timmermans. Europski pristup "u interesu je i bogatijih država članica" poput Njemačke, dodala je u intervjuu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.


Europska komisija naručila je ukupno najmanje 1,4 milijardu doza četiri cjepiva odobrena na području Unije što bi trebalo biti više nego dovoljno za njezinih 450 milijuna stanovnika. No, izložena je kritikama zbog oklijevanja u pristupu i strateškim pogreškama u naručivanju cjepiva. Neke europske zemlje smatraju sustav raspodjele cjepiva nepravednim. Čelnici Austrije, Češke, Bugarske, Hrvatske, Latvije i Slovenije pozvali su u subotu na razgovore na visokoj razini o pravednoj raspodjeli cjepiva protiv koronavirusa, upozoravajući da bi sadašnji način funkcioniranja tog sustava do ljeta mogao stvoriti "velike razlike" među državama članicama.


U pismu predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Komisije Urusli von der Leyen upozorili su da će se, ako se takav sustav nastavi, nastaviti stvarati i povećavati velike razlike među državama članica do ljeta, pa će neki biti sposobni dostići kolektivni imunitet u nekoliko tjedna, a drugi će zaostajati. Europska komisija odgovorila je da su države članice Europske unije same tražile fleksibilnost i odlučile odstupiti od pravila da se cjepivo raspoređuje prema broju stanovnika, skidajući tako sa sebe odgovornost za neravnomjernu raspodjelu.


“Države članice odlučile su odstupiti od prijedloga Komisije, unošenjem fleksibilnosti koja dopušta različitu distribuciju doza, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju i potrebe za cjepivom u svakoj od njih", piše u priopćenju objavljenom u subotu. "Prema tome sustavu, ako neka država odluči ne uzeti svoj dio doza, one se onda raspoređuju prema zainteresiranim članicama”, objašnjava Komisija i dodaje da je na zemljama članicama da se dogovore ako se žele vratiti na sustav raspodjele prema broju stanovnika. (vecernji.hr)





poslovni.hr/ HIC.hr
foto:


 
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama
Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre