HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/


zastave-stalci-koplja

zastava na stalku





07.svibnja 2021.
PONOVO ZA ISTIM STOLOM
U Londonu održan sastanak G7

zastavice zemalja G7

U Londonu je održan trodnevni sastanak ministara vanjskih poslova sedam gospodarski najjačih demokratskih zemalja svijeta (G7).Sastanak je u ponedjeljak 3. svibnja započeo večerom ali s
odstojanjem za prilično velikim stolom. Na sastanku su sudjelovali ministari Kanade, Amerike, UK, Italije, Njemačke, Japana, Francuske i predstavnika EU. G7 je nastao 1974., a zemlje G7 i dalje drže nešto više od pola svjetske ekonomije, iako se uloga ekonomski najbitnijih zemalja pola gubi zbog rasta Kine i drugih azijskih država.

Tema ovogodišnjeg sastanka G7 bile su ekonomsko savezništvo, klimatske promjene i pandemija. Sudionici su iskazali zabrinutost zbog režima u Kini i Rusiji, stanja u Ukrajini, kineske ekonomije, odnosa prema Tajvanu i Ujgur manjini, piše Guardian. Na neki način su retorički izjednačili problematiku Tajvana i Ukrajine.


Rusija

U objavljenom priopćenju sa sastanka navodi se kako su zemlje G7 zainteresirane za stabilne i predvidljive odnose s Rusijom i da namjeravaju nastaviti suradnju s Moskvom u pitanjima “rješavanja regionalnih kriza i globalnih izazova” – klimatskih promjena, kontrole naoružanja, razoružanja, “mirnog gospodarskog razvoja” i zaštite okoliša na Arktiku. “Usprkos tome, nastavit ćemo razvijati naše zajedničke sposobnosti za suzbijanje ruskog ponašanja koje prijeti uspostavljenom međunarodnom sustavu, uključujući u cyber okruženju i na polju dezinformacija”, stoji u zajedničkom priopćenju ministara G7 zemalja.



Kina

Neke izjave malo su detaljnije i značajnije od uobičajenih “šablonskih” optužbi. Tako se mogao čuti poziv SAD-a da im ostale države trebaju pomoći kako bi mogli konkurirati Kini. Mogla se čuti i zabrinutost oko kineskog novog “puta svile” (BIR) i to zbog većeg utjecaja Kine na Afriku u tom slučaju. Najveća prijetnja iz Rusije je širenje dezinformacija, dok je najveća prijetnja iz Kine “nasilna ekonomija” i ekonomske ucjene.
Nakon što je sastanak završio, državni tajnik SAD-a, Blinken je za BBC izjavio da bi svi njihovi partneri trebali biti jako “oprezni oko strateških ulaganja iz Kine”. Zanimljivo je da ova izjava dolazi iz SAD-a koje obično najviše zagovaraju slobodno i nesputano tržište uz stav da trebaju pobijediti najkvalitetniji i najpovoljniji proizvodi i usluge.

Iako su se spominjale sankcije i poluge međunarodnog prava, posebno prema Kini, ministri nisu dogovorili ništa konkretno. Sudionici sastanka tvrde da su protiv sankcija Kini naročito bili glasni predstavnici Italije i Njemačke. Navodno zbog straha od kineske reakcije, piše Guardian.

Sve u svemu, ispada da je glavna točka zabrinutosti sastanka rast Kine koja će, prema mnogim prognozama, postati najveća svjetska ekonomija već u ovom desetljeću. Djelomično imaju i razloga za zabrinutost.

Korporativni sektor u Americi je snažno umrežen s politikom i vladom, što zbog lobiranja i “nagrada”, što zbog ucjena. U Kini je drugačije. Tamo je brzorastući korporativni sektor ne samo da je umrežen
s politikom, već je pod direktnom kontrolom jedne točke: vrha Kineske komunističke partije
(KKP). Kroz takvu sveobuhvatnu kontrolu cjelokupne druge najveće ekonomije od strane manjeg broja ljudi, fragmentirana Amerika gubi na mogućnosti konkuriranja. Sigurno mnogi čelnici u Americi zavide na moći koju imaju njihove kineske kolege.
Kineski čelnici u stanju su ugasiti, stvarati, naređivati, uzimati podatke i globiti neke od najvećih tvrtki na svijetu, a sve zbog dugoročnog geopolitičkog i strateškog interesa Kine i vlastite stranke. Kineski kolektivistički mentalitet seže tisućama godina u povijest i svakako im pomaže u borbi sa rascjepkanim i individualiziranim američkim društvom.

Jedna od dugoročnih nada Amerike jest starenje kineskog stanovništva zbog desetljeća politike ograničavanja broja djece, dok u Americi i dalje raste broj mladog stanovništva, naročito zbog migracije.U kontekstu radne snage i radno sposobnog stanovništva, nije svejedno je li prosjek godina 20 kao što je u nekim brzorastućim ekonomijama Afrike ili je prosjek skoro 50 kao što je u nekim europskim državama i Japanu. Zasad je prosječni Kinez jednako star kao prosječni Amerikanac (oko 38 godina), ali barem taj trend ide u američku korist. Naravno, nije isključena mogućnost da će vrh Kine u nekom trenutku narediti
ili “potaknuti” veći broj djece. Takva “moć” (ili nasilje) da se upravlja i najintimnjim aspektima života je
alat koju malo koja vlada na svijetu može upotrijebiti. (geopolitika.news)



Sastanak u uvjetima epidemioloških mjera

Trebalo se je pažljivo pridržavati corona-pravila koja vrijede u Velikoj Britaniji zemlji domaćina.
Svi sudionici, njihovi suradnici i zaposlenici britanskog Ministarstva vanjskih poslova trebali su se svakodnevno testirati na koronavirus. Tijekom zasjedanja, pregrade od pleksiglasa razdvajale su delegacije ograničene na mali broj članova.

Osobni sastanak neophodan je unatoč ograničenjima putovanja koja vrijede za obične građanke i građane, rekao je domaćin, britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab. "Ono što se može raditi u Zoomu ima svojih ograničenja", rekao je Raab, misleći na online konferencijsku platformu na kojoj se zbog pandemije više od godinu dana održavaju sastanci G7.

Ponovno oživljavanje G7

Ministri i diplomati žele ponovo imati mogućnost za neformalne razgovore, razgovarati o problemima u neposrednom dijalogu na čuvenim "marginama" konferencije, u hodniku ili na bilateralnim sastancima. Kako se ministri vanjskih poslova G7 sastaju samo jednom godišnje, sastanak u Londonu je prvi od 2019.

Tada su se sastali u francuskom odmaralištu Dinard. Za većinu sudionika to je ionako premijera, jer su od sadašnjih sudionika ondje bili samo francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Ostalih pet šefova diplomacije su novi članove te posade.

Prošle godine je G7 pod američkim predsjedavanjem u suštini bio potpuni neuspjeh, jer je tadašnji
američki predsjednik Donald Trump međunarodnu suradnju u ovoj skupini smatrao suvišnom. On je G7 paralizirao svojim prijedlogom za ponovno uključenje Rusije, koja je, nakon aneksije Krima 2014. godine, isključena iz ovog kluba. Kako nitko nije želio slijediti njegov prijateljski kurs prema Rusiji, Trump je jednostavno otkazao uobičajeni samit.

hrvatski šah, komplet

PRIPREMA SASTANKA

Britanci žele igrati globalnu ulogu

Britanski premijer Boris Johnson želi iskoristiti svoje domaćinstvo G7 sastanka kako bi Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon napuštanja Europske unije, predstavio kao "globalnu Britaniju" i kao igrača na svjetskoj sceni. Johnson je zbog toga na sastanak skupine G7 kao goste pozvao Južnu Afriku, Indiju i Australiju.
Sve je usmjereno pronalaženju jedinstvenog, globalnog odgovora najvećih demokracija na zdravstvene izazove pandemije, rekao je britanski ministar zdravstva Matt Hancock. "Bio sam vrlo razočaran što se kliničke studije o efikasnosti cjepiva međusobno ne priznaju. Potrebna nam je veća transparentnost", rekao je Hancock. Konačno, podaci se mogu prekogranično koristiti ako je bolja koordinacija, rekao je on.

Kina u fokusu

Premijer Boris Johnson želi pak postići više od napretka u zdravstvenoj politici, špekuliraju indijski mediji. On razmišlja o proširenju G7 u G10, grupu 10 najvažnijih demokratskih zemalja u kojoj bi, osim uobičajenih G7, trebale biti Australija, Južna Koreja i Indija. Francuski i talijanski diplomati su se uoči ovog sastanka izjasnili protiv takvih ambicija. Oni su zatražili jamstva da se G7 neće pretvoriti u veliku "antikinesku koaliciju".

Odnosi s Kinom je najvažnija tema ministara vanjskih poslova u Londonu. Novi šef američke diplomacije Antony Blinken želi se jasno pozabaviti konkurencijom i razgraničenjem od trgovinskog partnera i
političkog rivala Kine.Posljednjih godina smo vidjeli da je Kina represivnija kod kuće i agresivnije nastupa u inozemstvu. To je činjenica", rekao je Blinken za medijsku kuću CBS. Vojni sukob, kako je istakao, nije u interesu Kine ili SAD-a. Svaki korak u tom smjeru se mora izbjeći, istakao je i pojasnio da se ne radi o "prigušivanju" Kine, već o provođenju međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.

Britanski domaćin sastanka ministara vanjskih poslova Dominic Raab na dnevni red je stavio cijeli niz tema kako bi omogućio "zajedničko djelovanje vodećih demokracija". Pored pristupa cjepivima protiv korone, trebalo bi se razgovarati o obrazovnim ciljevima za djevojčice širom svijeta, strogim ciljevima financiranja zaštite klime i novim mjerama za smanjenje gladi i nestašice hrane.Osim toga, Raab želi dogovoriti "mehanizam" pomoću kojeg države članice G7 mogu ući u trag ruskoj propagandi i dezinformacijama te djelovati protiv njih. Velika Britanija za to želi povećati budžet BBC-eve službe za inozemstvo.Međutim, britanska vlada je zbog financijskog opterećenja korona-krize, smanjila svoj
proračun za razvojnu pomoć. To je dovelo do žestokih kritika oporbe u kojima je rečeno da se na taj način Ujedinjeno Kraljevstvo doima „nevjerodostojnim" globalnim igračem.

Britanski „respekt" prima EU

John Kirton, stručnjak za G7 sa Sveučilišta u Torontu, potvrđuje dobar početak britanskog predsjedavanja G7. "Već je prvi virtualni samit koji se održao u veljači pokazao da šefovi država i vlada cijene G7 forum", napisao je Kirton u jednoj analizi.

Povratak nove američke administracije međunarodnoj suradnji pri tome je bio nesumnjivo presudan. Ovaj znanstvenik očekuje ove godine konkretne rezultate u borbi protiv pandemije, gospodarskoj obnovi i zaštiti klime.
Na sastanku je i europski povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell, koji u statusu promatrača zastupa EU za stolom moćnih. Britanska vlada Borrella nije spomenula kao sudionika u pripremnim brifinzima, izvještava britanski list Guardian i sumnja u još jedno diplomatsko prepucavanje između bivše članice Velike Britanije i središnjice EU-a.

Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab radije bi zakopao diplomatsku ratnu sjekiru. On je nagovijestio da bi veleposlanik EU-a u Londonu mogao dobiti isti status kao i svi ostali veleposlanici. Ovaj status mu je oduzet nakon Brexita.

Prije sastanka na vrhu G7 Raab je izjavio: "Prema našim partnerima iz EU-a ćemo se odnositi s poštovanjem koje opravdano zaslužuju. Radujemo se da sagu o Brexitu ostavimo iza sebe."

Prema pisanju Guardiana, diplomatski pritisak iz Washingtona odgovoran je za ovu promjenu mišljenja. SAD-u je EU potreban da bi G7 zauzeo zajednički stav prema Kini. Sitne prepirke između Londona i Bruxellesa oko statusa jednog veleposlanika ne uklapaju se u tu sliku.

 

HIC.hr
foto:

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre